ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 464

utvrđenog grada, među »castrenses«

59 kmetove kraljevskog utvrđenog grada, kao i među ostale starosjedioce s obzirom na njihove zemljišne jedinice. Kad se rješavao taj problem kod »hospites de Jaztrabarcka«, zbog pomanjkanja zemlje ovi su dobili »tria aratra« posjeda »filiorum Kundis«, i zatim »generacionis Draguziay, iobagionum castri de Podgoria«. Isto su tako oduzeti dijelovi zemalja tamošnjim castrensima, te su dani na iskorištavanje tim strancima. Šuma je ostavljena svima na zajedničku upotrebu.

60 Oduzeti dijelove posjeda pripadnika teritorija kraljevskog utvrđenog grada i dati ih stvaraocima tih građanskih naselja, to je dakle jedna mogućnost. Drugu nam pruža primjer Petrinje. Neki bi posjedi zbog »defectus seminis« nekih rodova prešli u kraljevske ruke, a ovaj ih predaje na uživanje Petrin jčanima.

61 Treću nam mogućnost otkriva stjecanje zemalja po hospites uz »Castrum Valkow«. Slobodna i nekorištena zemlja tvrđe »T.

..«, kao i šuma istoga imena, predana je stanovnicima .Vukovara.

62 Kojim su načinom ta tri skupna naselja hospites stekla svoje zemljišne posjede, upoznavaju nas njihove povelje Slobode. Varaždinska, istina, donosi opis granica teritorija grada, ali nam ništa ne govori izravno o načinu zadobivanja tog teritorija. No pobliže i opširnije podatke o tome nalazimo u nekoliko dokumenata iz XIII. odnosno XIV. stoljeća. Veoma mnogo će nam tu pomoći isprava bana Stjepana iž godine 1258., pa stoga i uzimamo njezine podatke kao prve. U to je naime vrijeme rečeni ban — tko da zna po koji put — doprema tome za »iobagiones castri« kod nas postoje termini: gradokmeti, jobagioni, gračani, jobagioni kastri, tvrđavni službenici, službenici kraljeva grada. Ne bismo ovom zgodom ulazili u raspru oko ovih termina. Smatramo, da postoje dva nekako najprihvatljivija rješenja: jednostavno protumačiti njihovu ulogu, dužnosti i prava, pa ih nazivati jobagioni kastri; ili pak njihovo zanimanje povezati s mjestom službe, te ih zvati vojnici kraljevskog utvrđenog grada. Mi ćemo ih dosljedno nazivati jobagioni kastri. Upotreba tog termina čini nam se najjednostavnijom. On naime čuva izvorno značenje, koje će teže nadomjestiti bilo koji drugi opisni izraz. 59 — S pojmom »castrenses« je slično. Dabinović (n. d., str. 375) ih zove »gradske sluge« navodeći, da su vezani uz »tvrde gradove i da su im dužnosti ratarske na kraljevim dodbrima u blizini same tvrđave.« Za Bösendorfera su gradukmeti (n. d., str. 39), a Nada Klaić i kod njih zadržava izvorni latinski naziv castrensi (gradukmeti). (HZ IV, str. 110). 110) I ovdje nam se čine pogodna dva termina: zvati ih ili kastrenzi ili kmetovi kraljevskog utvrđenog grada. Mi ćemo ih zvati kastrenzi, smatrajući i ovdje taj termin najadekvatnijim. 60 — CD V, br. 577, str. 51/52. 61 — CD IV, br. 113, str. 123/5. 62 — CD III, br. 304, str. 346/7. — 464 —