ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 426
18. 1920. (1 god.) . 19. 1921.—1923. (3 god.) Spisi istog predmeta, kroz jednu registraturnu godinu, sačinjavali su cjelinu, te je zato neophodno poznavanje registraturnog perioda, da bi se mogao srediti ili pronaći određeni predmet. Radi nepoznavanja principa registraturne godine, razbijen je originalan način uređenja registrature Namjesničkog vijeća za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju 1861.—1869. Cijelo to uređenje provedeno je u nastojanju, da spisi budu smješteni i čuvani prema predmetnoj razdiobi, prema sadržaju. To je posve razumljivo kod tako glomazne administracije, kao što bijaše Odjel za unutarnje poslove, gdje su brojevi predmeta iz godine u godinu neprestano rasli i prelazili više desetaka hiljada, pa čak i preko stotinu hiljada brojeva. Zbog tog sistema bilo bi kudikamo teže obavljanje poslova u kancelariji Zemaljske vlade. Taj sistem je naročito pogodan za istraživanje i olakšava rad istraživača, jer se svi podaci o nekom predmetu nalaze okupljeni na jednom mjestu. S druge strane, omogućeno je snalaženje i kad nedostaju" pomoćne knjige, što je slučaj s urudžbenim zapisnicima, kazalima i ostalim pomagalima Unutarnjeg odjela i Predsjedništva Zemaljske vlade za vrijeme poslije 1900. god. U takvoj situaciji pruža nam dragocjenu pomoć ključ ili osnova pismare. Već kod Namjesničkog vijeća (1861—1869) služili su se u pismari određenim sustavom registraturne osnove, koji je preuzet i upotrebljavan i kod Zemaljske vlade (kao i registraturni period). 47 ). Prva osnova pismare Unutarnjeg odjela sastavljena je i podnesena na odobrenje Predsjedništvu Zemaljske vlade u decembru 1871. Ravnatelj pomoćnih ureda Stanko Boguth, koji je sastavio osnovu pismare, obrazložio je svoj prijedlog ovako: »Iskustvo pokazuje, da mijenjanje osnove pismare i osoblja njezina, što je žalibože dosada bivalo, štetno djeluje na službu samu, jer ne samo da novododijeljene osobe traženjem osobito starijih spisa pored opstojećih različitih sustava u ovovladnoj pismari mnogo vremena gube, nego se i tim laglje dogoditi može, da se koji spis prigodom reponiranja krivo uloži, kojega, izim slučajno, nije više moći tako lahko pronaći; stoga nastala je silna potreba, da se za uređenje pismare vladnoga odjela za unutarnje poslove ustanovi stalna osnova, polag koje će se ubuduće spisi rediti i pohranjivati imati i da se dodijeljeno joj jedamput osoblje i nadalje ostavi. Takova osnova, izrađena stranom na temelju dosada rabljenih sustavah, stranom uvaženjem promjenah nastavših novije doba u domaćoj upravi, ter obzirom na postojeće razdijeljenje poslovah ovovladnoga odjela, .... da bi se ta osnova već s 1. siječnja 1872. svakako uvesti imala, pošto će se trogodišnje fascikuliranje spisah koncem ove godine završiti.« 48 ) Osnova je odobrena i primjenjivana je od 1872. do 1874. (samo jedan registraturni period). Osnova je sadržavala 47) Smrekar, Priručnik II., str. 236; Vežić, Priručnik, str. 132—133. 48) DAZgb, PrZV sv. VI, k. br. 1567—1871, br. 2234—1871. — 426 —
