ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 422

rubrika poslovnog broja 296-1907, pa se prelazi na novi poslovni broj. U tom se slučaju, ovaj novi poslovni broj, označuje na prethodnom po­slovnom broju kao podbroj. Nepraktičnost ovog sistema bila je upravo u ograničenosti rubrika u upisniku za svaki poslovni broj. Osnovno, što se željelo postići, jedinstvo predmeta, ne samo u registraturi, nego već u samom upisniku, nije ovim sistemom postignuto. Iako se u praksi češće mijenjao način bilježenja ili upisivanja, ipak je u svim godinama bio u praksi sistem, koji je poštivao prednost čuvanja spisa po predmetima. Zato uvijek kod Zemaljske vlade nailazimo na takvo vođenje registrature, da postoji korjeniti ili glavni broj za jedan predmet u jednom registraturnom razdoblju, a za svaki spis opet poslovni broj, te ponekiput i redni broj. Ako se u idućoj kalen­darskoj godini predmet nastavljao, postupalo se jednako kao u prethod­noj godini: predmet je dobio najprije novi poslovni broj, a onda je ozna­čen sa korjenitim brojem iz prošle godine. Ako je predmet prelazio u novi registraturni period, onda je prvi broj tog predmeta u novom peri­odu postao korjeniti broj predmeta za ovaj novi registraturni period. Ponekad se obavljalo i presigniranje starog korjenitog broja, a svi su on­da spisi odloženi na najmlađi korjeniti broj. Događalo se, da je tokom poslovanja došlo do promjene karaktera nekog predmeta. Tada se otvarao za taj predmet novi korjeniti broj, a nazivan je »srodni« broj. U zapisniku i spisovniku se to posebno ubilje­žavalo, to je t. zv. oznaka veze. Prvotni pak korjeniti broj, iz kojeg je novi predmet proizašao, nazvan je »matični« broj u odnosu na srodni broj. Prema izloženom, poslovni broj imao je razne nazive, već prema svom funkcionalnom značenju. Ukratko se to može rezimirati: 1) Poslovni broj je onaj broj, pod kojim je akt proveden u upisniku. 2) Glavni ili korjeniti broj je prvi poslovni broj, kojim je predmet započet. 3) Podbroj je poslovni broj, na kojeg je prenijeto upisivanje akata korje­nitog broja, odnosno, predbroja. 4) Predbroj je poslovni broj, koji je prethodio, odnosno, od kojeg je na­stavljeno s evidentiranjem na podbroj. (To je kod prvog podbroja korjeniti ili glavni broj). 5) Srodni broj je novi poslovni odnosno korjeniti broj, kad je predmet to­kom poslovanja promjenio karakter, te zahtijeva zasebno rješavanje. 6) Matični broj je raniji glavni ili korjeniti broj s obzirom na srodni broj, ili broj, iz kojeg je proistekao srodni broj. 7) Redni broj (nije poslovni broj!) pokazuje mjesto nekog spisa unutar jed­nog korjenitog broja ili unutar neke registraturne oznake. Poznavanje ovih funkcija poslovnog broja bilo je važno za pisarnicu kao i za registraturu. Za brzo snalaženje trebalo je voditi urudžbeni za­pisnik uredno i pedantno, a još pažljivije se moralo obavljati signiranje spisa. Cijeli sistem obilovao je zato velikim brojem knjiga, koje su slu­žile kao pomagala za registraturu, odnosno za samu pisarnicu. U upisnik se pored navedenih oznaka brojeva unosila i oznaka ili šifra registrature prema određenom sistemu (vidi III. dio). Ta šifra sadr­žavala je »oznaku« ili »skupinu« ili »razdjel« i »podoznaku« ili »svezak«. Izvjestitelj se označavao najčešće inicijalima pojedinih referenata. — 422 —

Next

/
Oldalképek
Tartalom