ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 420

skog rata i brojne reservatne spise. To su povjerljivi spisi odjelnog pred­stojnika iz 1915. do 1918. Raniji reservatni spisi nisu primjećeni kao za­sebna serija, ma da se susreću u spisima primljenim kod Predsjedništva Zemaljske vlade, što ukazuje, da su i prije postojali, te bi trebali postoja­ti koncepti i urudžbeni zapisnici, no dosad još nisu pronađeni, pa su vjero­jatno uništeni. Poslije stvaranja države SHS još djeluje Zemaljska vlada, te su sa­čuvani spisi sve do 1923. god., kad ona funkcionira kao Pokrajinsko po­li. Svi spisi upravljeni na Unutarnji odjel Zemaljske vlade primani su u t. zv. »prijemnom uredu«. Tu je svaki spis pregledan, ustanovljeno je, da li je ispravno adresiran, potpisan, biljegovan i si., te je na poleđini akta tek tada stavljen štampilj o presentiranju (Eingangs Stempel). Pri­jemni ured je tada otpremao te spise, sa popisom, pisarnici, gdje su naj­prije predani šefu pisarnice ili kancelariji, koji je imao dužnost da spise signira i naznači izvjestitelja ili referenta, a tek onda su spisi evidentirani u urudžbenom zapisniku. Urudžbeni zapisnik ili upisnik ima do 1905. god. već uobičajene ru­brike: poslovni broj, datum primitka, oblast ili stranka, koja spis šalje, sadržaj predmeta, datum rješenja, kome je rješenje odaslano, te prostor za signaturu pismare. Poslije 1905. izmijenjen je formular upisnika, te je sadržavao ove rubrike: 1) poslovni broj, oznaka pismare, oznaka referen­ta; 2) sadržaj predmeta — samo glavna natuknica, 3) prispjelo: datum, redni broj, odakle; datum spisa, broj i stvarni sadržaj, 4) otpravljeno: da­tum anteaprobacije i ostalih vidiranja, kamo, sadržaj rješenja, dan rje­šenja, dan otpreme i rok. U upisniku su evidentirani spisi onim redom, kojim su stigli u pisar­nu, dakle, hronološki i to: za svaku poslovnu godinu u zaseban urudžbe­ni zapisnik, koji je uvijek započet sa brojem jedan. Do 1905. g. uvijek su spisi dobivali novi broj uz oznaku broja prvog spisa, koji radi o is'tom predmetu. Taj prvi broj nekog predmeta nazvan je »korijeniti« ili »glavni« broj. Svaki broj urudžbenog zapisnika nazivan je inače još i »poslovni« broj. Na pr.: Izvještaj velikog župana Virovitičke županije o komasaciji u županiji Urudžbiran je pod brojem 370-UO-1895. Svi kasniji spisi, koji se tiču tog istog predmeta, dobivaju poslovni broj, redom kako su stigli, te glavni broj, kao oznaku, kamo se imadu priložiti. Ovaj glavni broj osta­je stalan kroz cijelo vrijeme registraturnog perioda. 39 ) Poslovni broj međutim, određuje poredak spisa unutar korjenitog broja 370-UO-1895. (na pr.: 392-UO-1895., 1958-UO-1895., 13102-UO-1895., 943-UO-1896. i t. d.). Prema tome, osnovna svrha bijaše da se sačuva jedinstvo predmeta unu­39) O registraturnom periodu vidi III. dio ovog članka. — 420 —

Next

/
Oldalképek
Tartalom