ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 417

tinskim općinama radi služenja pašom u ličko-otočkom okružju. Takva raspodjela poslova Unutarnjeg odjela Zemaljske vlade i po­djela na osam odsjeka zadržana je do 1896. g., kada je ban Khuen Heder­vary ustrojio deset odsjeka i odredio im poslove. Sada su odsjeci dobili nazive: I. za poslove zemaljskog proračuna i financije, II. za upravne poslove, III. za poslove narodnog gospodarstva i veterinarstvo, f IV. za trgovačke i obrtne poslove, V. za redarstvene, oruž*ičke i vojne poslove, VI. za zadružne poslove i zemaljske zavode i zaklade. VII. za poslove zdravstva, VIII. za poslove šumarstva, IX. za građevne poslove, X. za urbanske, zemljorasteretne i regalno-odštetne poslove. 29) Funkcije tih odsjeka započele su 1. II. 1896. Iz godine u godinu mno­žio se kod Unutarnjeg odjela broj predmeta. God 1885. bilo je 54.630, 1890. g. 51.878, 1895. g. 72740, a 1900. g. prelazi 90.000 predmeta. Ti nam brojevi govore i o centralizaciji, koju je u poslovima i upravi proveo ban Khuen Hedervary, pa nam za njegovo vrijeme ova građa pruža mnoštvo podataka, koji bi se inače mogli pronaći samo u registraturama lokalnih upravnih jedinica (kotara, županija i t. d.) Za tako veliko poslovanje bio je potreban i odgovarajući personal. Tek 1897. upotrebljen je kod Zemalj­ske vlade pisaći stroj. Do tada pisalo se samo rukom, okružnice (propise, uputstva i si.) su se litografirale, a naredbe i propisi namijenjeni javnosti umnažani su štampanjem. Službenici, odnosno odsjeci, podnosili su pred­sjedništvu, svaka tri mjeseca, iskaz zaostalih ili neriješenih predmeta. Dok je 1872. kod Unutarnjeg odjela, dolazilo prosječno na jednog služ­benika po dva predmeta dnevno, 1895. dolazi na svakog prosječno pet predmeta na dan. Zbog povećanog poslovanja, ustanovljena je 1896. in­stitucija banskih savjetnika, koji su vršili parafiranje rješenja umjesto odjelnog predstojnika, koji više nije dospijevao da nadzire cjelokupno poslovanje Odjela. 30 ) »Odsječni« savjetnici i nadalje su bili šefovi poje­dinih odsjeka, te su kao takvi snosili i odgovornost za rad povjerenih im odsjeka. Odsječni savjetnici su po rangu niži od banskih savjetnika, a ovi opet niži od odjelnih predstojnika. Posebno je 1896 proširen djelokrug Predsjedništva Zemaljske vlade, te otad pa do 1918 ostaje skoro nepromijenjen. Svi poslovi Predsjedništva po­dijeljeni su u 22 grupe, a ta podjela služila je donekle i za šifru pisma­re. 31 ) Skraćeno, izgledala je ovako: 32 ) I. Dvor, II. Službeno objavljivanje promjena u upravi Monarhije, III. Ustrojstvo i preustrojstvo Zemaljske vlade, IV. Personalija crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika, te svi poslovi s tim u vezi, 29) DAZgb, PrZV sv. 1—2, kor. br. 273—1896. 30) Smrekar, Priručnik, I., str. 61 i 62, napomena 4. 31) Pismara je naziv za registraturu, koja tek nastaje, te se nalazi uz prostorije kan­celarije. - 32) DAZgb, PrZV, sv. 1—2, kor. br. 320—1806. — 417 —

Next

/
Oldalképek
Tartalom