ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 287

vija imala dinastiju Karađorđevića i bi li parlamenat i vlada bili u Beogradu kao prestolnici, odgovorio sam, da je princ Aleksandar, koji nije nijedne pogreške napravio, svojim radom, svojom požrtvovnošću, svojim ozbiljnim držanjem zaslužio, da bude osnovatelj dinastije u Jugoslaviji, a Petra, koji je star, nisam spominjao, dočim što se tiče prestolnice, da je Beograd odviše izdvojen i na periferiji sa svim zaleđem Banata i Bačke, te da bi se prestolnica morala pomaknuti što više prema moru valjda u Sarajevo. A zašto prema moru, odmah zapitaše oni. Za više razloga. Najprije, jer je Sarajevo u mješovitom teritoriju svih triju glavnih vjeroispovješti, tako da ne bi bio pred samim uplivom jedne kao kad bi prestolnica bila u Beogradu, što za nutarnji ekvilibrij znači mnogo, a najviše zato da bude blizu Dalmacije, koja je najkulturnija i najtrezvenija i koja je svojim morem najbliža Zapadu i najviše podložna njegovom uplivu. Gdje bi bila glavna luka države? Split, koji je sredina, ima najveću i najbolju luku, najbogatiju i najbrojniju okolicu, a zatim najpodesniji za veliku trgovačko-prometnu vezu sa cijelim Balkanom, kao što je bio u vrijeme Eima, kad je bio vezan državnom cestom prvog reda sa današnjim Carigradom preko Sarajeva. Ali opaziše oni, da u tom pravcu poteškoća su Dinarske Alpe, koje dijele Dalmaciju od Bosne-Hercegovine, a da je Neretvom tehnički najlakši izlaz na more u Metković. Tu sam im dao potanja razjašnjenja o cijelom problemu i našao, da Dinara nije nepremostiva tehnička zapreka i da o željeznici od Splita preko Rame, Sarajeva na Niš, pa dalje imamo izrađenu osnovu željezničku, koja sretno riješava sve poteškoće. Dočim da Metković nije luka, niti može da postane. Kako bi se zvala naša država? Tu Sam upotrebio tvoju metodu sa malom zapadnjačkom varijantom: Srbija? (najmanje vjerojatno), Jugoslavija? ili da se prepusti Saveznicima da nas krste. Kad sam primio tvoj list od 20. t. m. iz Pariza pošao sam ja i Ivan u Rodda, te sam mu kazao da si već u Londonu, da imaš ključ kojim se otvaraju vrata Greya i Nicolsona, a da ga molimo neka brzojavno informira London da si ovlašteni delegat cijele jugoslavenske emigracije.i da si ovlašten da pod prvom kompetencijom govoriš o našem pitanju. On je odmah pristao i obećao, da će to učinit, a da u Londonu već to znadu po izvještajima, što ih je poslao o razgovoru s tobom samim i s nama. Suviše sam zamolio Noela Buxtona da u istom smislu izvijesti Greya o tebi. To ćemo isto učiniti kod Mesojedova i Gier sa za Petrograd. Sutra ću ti brzojavit putem Poslanstva, da smo spremili kod Rodda kako si želio, i to šifrirano. Ima pet dana da je Masaryk došao u Rim. Do sada nije potražio nikoga, ni od nas niti od srpskoga poslanstva. Mora da ima važan posao, ali ne znamo ništa. Vraćam se opet na pitanje Slovenije i Trsta. Češko pitanje treba da pratimo vrlo pažljivo i oprezno. Moglo bi se dogoditi, da nam češko pitanje bude na omet, da naše barem u nekom pogledu postane stafaža češkom. Valja nastojati da se ova dva pitanja ne vežu, a ako se vežu da naše radi mora bude važnije. Umro je iznenada u Trstu od kapi Dr. Ivan Marović. Zao mi ga je, ima četvero djece, koja ostaju većinom neodgojena i u kaotičnim ekonomskim prilikama. Njegova smrt i za me je veliki financijalni udarac, jer mi duguje veliku svotu u raznim poslovima, koje nikada nisam mogao da s njime uradim. Banka, kod koje ima velikih pasiva, mora da je sve sekvestrirala, a dok se vratim ne će ostati ništa da se naplatim. I ovo mi je jedna velika nezgoda. Započeli su procesi proti našim uapšenicima. Dru Angjelinoviću(6) bila je — 287 —