Urednik Fodor István: Fondjegyzék a Bánát, Bácska és Baranya katonai közigazgatása tanulmányozásához - A Titói Jugoszlávia levéltári forrásai 2. (Zenta - Szeged, 2012)

Bánát, Bácska és Baranya katonai közigazgatása 1944–1945-ben - Kutatásra ajánlott fondok

evidentiraju zbirke raznih reprodukcija (mikrofilmoteka, fotokopije dokumenata iz dru- gih arhiva). Tu su i tzv. mesovite zbirke kője se vezuju za neku licnost, dogadaj, itd. ARHIVSKA POMAGALA Specificnost izrade arhivskih pomagala u Vojvodini proizilazi iz nacina odlaganja i cuvanja grade. U svakom fondu prvo se evidentiraju pomocne i ostale knjige, a posle toga spisi. Unutar te podele vrsi se prikazivanje serija. Zavisno od stepena sredenosti fond moze imati sledeca pomagala: obican popis knjiga i kutija, sumarni inventar sa istorijatom fonda i tvorca fonda. Istrazivac pre pocetka rada uvek treba da trazi od sefa citaonice ovo pomagalo, da bi olaksao sebi posao. Za fondove sredene na sred- njem nivou izraduje se obrazac za vodic. Ovaj obrazac sluzi za internu upotrebu. U nekim arhivima izradeni su i tematski vodici. Ovo pomagalo daje blize informacije o pojedinim dokumentimajednog fonda, po subjektivnom izboru arhiviste. Regesta je izvod sadrzaja nekog dokumenta. Izraduje se za dokumente pre formiranja predmeta. Analiticki opis je kratak sadrzaj predmeta. Sumiranjem analitickih opisa dobijamo analiticki inventar. Regeste i analiticki inventari prave se za fondove sredene na pred- metnom nivou. Imenicni, topografski i predmetni indeks je sastavni deo analitickog inventara. Rád istrazivaca pomazu jós rázni vodici, spiskovi fondova i serija, izdatih od strane arhiva i raznih strukovnih asocijacija. Posebnu paznju zasluzuje serija vodica izdatih jós sedamdesetih godina od strane Zajednice arhiva Vojvodine. Nezaobilazno pomagalo za svakog istrazivaca predstavlja izdanje Saveza drustava arhivskih radnika Jugoslavije: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ, 3. SAP Vojvodina, Beograd, 1977. Pre pocetka istrazivanja vredi konsultovati i web-sajtove arhiva. FONDOVI ZA ISTRAZIVANJE U ovom delu uz adrese i druge dostupnosti arhiva dajemo osnovne podatke fondova (signatura, naziv fonda, naziv sedista tvorca fonda i granicne godine njegovog rada, kao i granicne godine grade). Pruzamo informaciju i o arhivskim pomagalima. Signa- túra fonda je stalna, samo se u veoma retkim slucajevima desilo da je isti broj (nekog ukinutog fonda) koriscen kasnije za oznacavanje nekog drugog fonda. Treba znati da razgranicenje fondova prema istorijskim periodima nije uradeno u potpunosti u svim arhivima. Iz toga sledi da fond nosi zadnji zvanicni naziv tvorca fonda. U nastavku sledi prikaz fondova Arhiva Srbije, Arhiva Jugoslavije, Vojnog arhiva Ministarstva unutrasnjih poslova, Istorijskog arhiva Beograda, Arhiva Vojvodine i devet regionalnih vojvodanskih arhiva, koji su nastali za vreme promene drustvenog sistema 1944-1950. godine. Vredne podatke mozemo náci u crkvenim i drzavnim maticnim knjigama (öve zadnje nalaze se u maticarskim uredima). Vredi tragati i u katastarskim dokumentima, jer na bazi dokumentata o oduzetoj imovini mozemo uci u trag jednog dela zrtava. Kod vecine arhiva nismo dali podatke o fondovima grupe (C) zbirke i grupe (B) licni i porodicni fondovi. Istrazivanje tih fondova mozemo ostaviti za kasnije, jer u njima ima malo pouzdanih podataka za ovu temu. István Fodor, arhivski savetnik 25

Next

/
Oldalképek
Tartalom