Bács megyei püspöki körlevelek, 1937

20 II. Pomoćne organizacije.

Uz temeljne i staleško-temeljne organizacije, koje direkte pripadaju području KA, mogu se osnivati sa odobrenjem Episkopata za posebne ciljeve kat. preporodne i crkveno-ob- rambene djelatnosti i takozvane pomoćne organizacije (n. pr. organizacije za štampu, za obranu javnog morala, za katoličko školstvo,

za katoličku književnost, za kino, za karitativni rad, za umjetnost itd). Način, kako će biti te organizacije zastupane u koordinator- nim vijećima pojedinih župa i biskupija i u središnjem koordinatornom vijeću odrediće odnosni biskupi, dot. Biskupska konferencija.

III. Duhovnici (crkveni asistenti).

a) Svako društvo, svako okružje i svaki središnji odbor u pojedinim temeljnim savezima imaće svoga duhovnika, imenovana kod središnjeg odbora od Bisk. konferencije, a u okružjima i društvima od mjesnog Ordinarija.

b) Duhovnik nije član organizacije ni odbora, nego djeluje kao opunomoćenik Episkopata (kod središnjeg odbora), odnosno Biskupa- Ordinarija. Njegova služba traje koliko i služba odnosnog odbora, ali mu se može na neodre- djeno vrijeme obnavljati, pa dapače u mjesnim društvima i podijeliti „do opoziva".

c) Gdje prilike preporučuju i omogućuju, mogu se za pojedina okružja uvesti i putujući duhovnici, kojima će Biskupi-Ordinariji od slučaja do slučaja službu potanje odrediti u organizacijama, za koje bi bili namijenjeni.

d) Duhovnik prisustvuje svim skupštinama,

sastancima i sjednicama, odborskim i plenarnim, koje bilo vrsti; a ako budu izvanredno urečene, mora biti na njih pozvan.

e) U stvarima vjere, morala crkvene discipline i direktiva crkvene vlasti ima duhovnik pravo veta.

f) U mjesnim društvima zadatak je duhovnika, da se brine za duhovno-asketski odgoj i život članstva, da drži duhovne pouke i vjersko-moralne konferencije, te da vodi crkvene sastanke, sve to u smislu društvenih pravila. Njegov je takodjer zadatak da društvu u ciljevima, što ih je za apostolski rad na svojem području primilo od Biskupa-Ordinarija, pomaže i riječju i djelom; da mu ide i inače u svemu na ruku i vodi u evidenciji čitavi rad društva, da može na zahtjev nadležne crkvene vlasti dati o svakoj stvari svoje izvješće i mišljenje.

IV. Koordinatorna vijeća.

a) Da se zajamči jedinstvo i skladan rad u općim stvarima izmedju svih organizacija na području KA, i njihova aktivna suradnja koli s Episkopatom uopće toli napose i s pojedinim biskupima, ustanovljuju se tri koordinatorna vijeća: župska (gradska) vijeća KA za pojedine župe (gradove), biskupijska vijeća za pojedine biskupije, središnje vijeće za čitavo područje Katoličke Akcije.

b) Župskom vijeću pripadaju kao članovi pretsjednik(-ca), odnosno njegov zamje- nik(-ca), svakoga temeljnog dot. staleško-temelj- nog društva u župi. U župama, gdje nema još nijednog društva KA, imenuje župnik po vlastitoj inicijativi privremeno po jednoga zastupnika iz redova mladića, djevojaka, muževa i žena, koji se odlikuje po svojoj karakternosti u vjerskomoralnom životu, te osniva iz tih zastupnika župsko vijeće.

c) Na sličan će se način sastaviti Biskupijsko i Središnje vijeće. Svako temeljno okružje u biskupiji, odnosno svaki temeljni središnji odbor u centrali šalje u odnosno Vijeće svoga pretsjednika(-cu) s pravom zamjene. Gdje nema biskupijskog ili središnjeg odbora od Episkopata odobrenih temeljnih organizacija, pobrinuće se mjesni Ordinarij, dot. Episkopat, keko bi barem prirodne grane (muška omladina, ženska omladina., muževi, žene) analogno kao u župskom vijeću tako i u biskupijskom i središnjem vijeću došle do svojeg zastupstva.

d) Središnjem vijeću KA pretsjeda nadbiskup zagrebački kao delegat Bisk. konferencije, dot. koji drugi biskup u istom svojstvu; biskupijskom vijeću KA pretsjeda mjesni Ordinarij ili njegov delegat; župskom vijeću mjesni župnik ili njegov zamjenik. Ostale funkci- onere izabire vijeće izmedju sebe. Duhovnici kod tih vijeća otpadaju, jer vrše pretsjednici medju ostalim i njihovu ulogu,

e) Zadaća je župskih, biskupijskih i središnjeg vijeća:

1. da čitavu KA na svome području prema vani pretstavljaju;

2. da organiziraju preko temeljnih, dot. staleško-temeljnih, organizacija dogovorno zajedničke priredbe raznih vrsti na svojem području (n. pr. euh. kongrese, papinske proslave, protestna zborovanja protiv javnog nemorala itd);

3. da primaju redovite izvještaje o radu učlanjenih organizacija (uvijek preko organa, koji te organizacije u vijeću zastupaju) na svom području, te ih na odnosnim sjednicama hier- arhijski predstavnici uzimaju na znanje;

4. da potiču ili pomažu kod osnivanja novih temeljnih ili staleško-temeljnih organizacija u župi ili novih okružja u ovom ili onom