Bács megyei püspöki körlevelek, 1931

Nr. 2000.

I. Regiones muneris pastoralis statuuntur.

v

III.

Ex consulto Sedis Consistorialis dd. 27. április a. 1931. testamur, intra ambitum Dioecesis Nostrae jurisdictionis ex antiquo usu constitutas et systematisatas esse regiones parochiarum eisque adhaerentium vicariarum et filialium, simul et stationes parochorum, vicariorum, cooperatorum et catechetarum, quae sequuntur. Quae omnia constant:

a) ex argumentis Schematismi Archidioe- cesis Colocensis et Bačiensis;

b) ratione Normarum de Vicariis erigendis et regendis in Actis ABAe VIII.;

c) ex decretis Coetus Consultorum Act. ABAe XXXI.;

d) juxta constitutiones filialium ecclesiarum in Actis ABAe XXX.;

e) ad mentem legis scholasticae Status pro denis classibus scholae elementáris.

Constitutiones earum juxta principia sub- sequa ad effectum deducuntur:

1) Quivis sacerdos ex munere suo declaratur, ex Statutis Dioecesanis fuisse et esse simul et curator animarum et catecheta juventutis scholaris.

Quamobrem clerus parochialis in scholis et catechetae in cura animarum secundum posse officii sui simul occupantur.

2) Quot sacerdotes infra ambitum parochiae vice officii curae animarum funguntur vel institutionem juventutis suscipiunt, tot regiones pastoralis muneris constituuntur et singuli eorum titulo nominantur, uno saltem loco vacante.

3) Curationes in filialibus ecclesiis constituuntur, si in eis juxta statisticam minime 100 animae habitant.

Quae omnia in Litt. Cire, publicantur, ut systematisatae stationes, si quando indigentiae id postulaverint, etiam jurisdictionibus publicis indicari possint.

Quae de constitutione ecclesiarum filialium in Actis ABAe XXX. §§. 1. et 2. praescribuntur, a posteriore peragantur; erectio vero earum praesenti publicatione perfecta habeatur.

RR. D. D. curatores animarum stationibus superlaudatis juxta constitutiones dioece- sanas in Actis ABAe statutas providebunt et de actis Ordinario suo nuntium mittent.

Appositi numeri ordinem fasciculorum in Archivo adhibitum demonstrant.

Rimokatolički bački biskupijski Konsisto- rij na svojoj sjednici održanoj dana 27. aprila 1931. god. u Subotici, razmotrivši službene iskaze iz prošlosti bačke biskupije, na temelju §. 24. zak. LIH od 1868. god. ustanovljuje, da su za vjernike rimokatoličke župe na području župa slijedeća župnička, vikarska, kape- lanska i vjeroučiteljska mjesta sistematizovana, a župe su na područja župna, vikarijska i fi- lijalska porazdijeljena.

Mjesnom župniku pripada pravo i dužnost da na svim područjima svoje župe u smislu dijecezanskog pravilnika sam ili po svojem zamjeniku vjerne opskrbljuje, školsku djecu podučava i vjerske obrede vrši. On će prema potrebi ovo riješenje dostaviti upravnim nadleštvima sa molbom na znanje, kako da se drži u očevidnosti župna pripadnost tamošnjih vjernika.

Činjenica uspostavljanja ovih nalazi se:

a) u šematizmu kalačko-bačke nadbiskupije;

b) na osnovu pravilnika o podizanju i upravljanju vikarija po Aktima A. B. A. br. VIII.

c) po odlukama Konsistorijskog Zbora u Aktima A. B. A. br. XXXI.

d) po pravilniku filijalnih crkava u Aktima A. B. A. XXX.

e) iz propisa državnog zakona o narodnim školama, po deset razreda osnovne škole.

U smislu kanona 1333. §. 2., dijecezanskih Statuta od 1873. god. str. 65. „Omnino tenentur'1, i Munus Coop. §. 29. Act. A. B. A. XIII. svaki svećenik po svojem zvanju je dužan bio i jest vršiti ujedno i dušobrižnički i vjeroučiteljski rad.

Zbog toga je i župno svećenstvo u školi i vjeroučiteljstvo u pastvi zaposleno prema mogućnosti svoje službe.

Koliko je svećenika zaposleno na području župa, bilo u pastvi, bilo po školama, toliko se predijela osniva u župnoj upravi i svaki od svećenika dobiva po jedan naslov, ali se jedno mjesto uvijek ostavlja upražnjeno.

Dušobrižničko se mjesto osniva u filijalama, ako u njima po statistici barem 100 žup- ljana stanuje.

Dužni su dušobrižnici gornje uspostave opskrbiti, i o svojem radu crkvenoj nadležnoj vlasti izviješća slati.