Bács megyei püspöki körlevelek, 1924
— 24 skog mora jednim migom utišao, konačno se smilovati svojima i olujama, koje tako dugo razbacuju Evropu, zapovijediti, da se smire i slegnu? Naša je osim togi nakana, da svi stanovnici Grada i svi oni, koji će u hodočašću ovamo doći, milosrđu Božjem usrdno preporuče još i druge dvije stvari, radi kojih, jer su od golemog zama- šaja za vjeru, teške brige razapinju Našu dušu. Prva je od njih, da se svi nekatolíci vrate u pravu Crkvu Kristovu, a druga, da se prilike u Palestini konačno tako srede i smire, kako zahtijevaju najsvetija prava svega katoličanstva. — Što smo gore naložili obdržavati, da se zadobije najpotpunije jubilarno oproštenje, u korist onih, koje bi, bilo u gradu bilo na samom putu, bolest ili koji drugi zakoniti razlog spriječio ili smrt zatekla tako, da prije odredjeni broj dana i posjeta još nijesu ispunili ili uopće ni započeli, ublažujemo u tom smis!u, da ovi isti, ako su se valjano ispovijedili i svetom Pričešću okrijepili, jednako zadobiju jubilarno oproštenje, kao da su spomenute četiri Bazilike doista posjetili. Preostaje još samo, draga braćo, da vas najljubeznije u Rim pozovemo i opomenemo sve, da se poslužite ovim velikim blagom božanske dobrote, koje vam sveta Mati Crkva daje priliku zadobiti. Ne bi vam ni najmanje pristajalo, da u ovoj zgodi budete lijeni i mlitavi, pogotovo kad se baš u današnje vrijeme sav svijet grozničavom lakomošću dao na stjecanje zemaljskog bogatstva bacivši kod toga često i vjeru i dužnosti pod noge. Pomislite još i to, kako je u prijašnjim vremenima, prigodom Svete Godine, silan broj hodočasnika iz svih staleža nagrnuo u ovaj Divni Grad. Dozovite si u pamet, kakove su duge, teške i nezgodne putove morali svladavati. Kolika je u njih morala biti želja, kad ih nikakove poteškoće nisu mogle ustrašiti. Ako li vam pak ili putovanje ili sam boravak u gradu donese kakvih neugodnosti, treba da ih duhom pokajničkim podnesete, uvjereni, da će Vam u zasluživanju oproštenja pomoći i da će vam biti nadoknadjene mnogim svakovrsnim utjehama. Doći ćete naime u grad, koji je Isus Krist, Spasitelj ljudi, odabrao, da bude središte njegove vjere i vječna prijestolnica njegovog zamjenika; grad, iz kojega vam P. Card. Oasparri, državni tajnik. O. Card. Cagiano, S. R. C. kancelar. pritječe najčišća i najbistrija izvor-voda svete nauke i nebeskog oproštenja. Ovdje će zajednički vaš otac, kojega vi ljubite i koji vas ljubi, za vas moliti. Ovdje će pobožnost vaša lako pristupiti k najdrevnijim podzemnicama, k grobovima prvaka apostolskih i k pohranjenim relikvijama najslavnijih Mučenika. Bit će vam otvoreni hramovi, koji su kroz tolike vijekove gradjeni na čast Boga i svetih nebesnika, koji se tako odlikuju veličajnošću i umjetnošću, da im se kroz sva vremena divio vaskolik svijet i divit će se u buduće. Ako ove spomenike kršćanske umjetnosti pobožno moleći i prema propisu pohodite, vjera će se vaša đivotuo pridignuti i srca k dobru prikloniti i tako ćete se mnogo bolji povratiti svaki u svoj kraj. I nije vam potrebno, da se po Rimu krećete, kao što to čine svagdanji putnici i stranci, nego se naprotiv uklanjajte od svega, što je svjetsko, saberite se u duhu pokajanja, od koje ga je naturalizam današnjih vremena tako udaljen. U licu, nastupu i odijelu budite čedni i jedino oko toga nastojte, kako ćete poslove vaših duša obaviti što valjanije. Za stalno smo uvjereni, da će vam Vaši biskupi spremno i marljivo pomagati u tom hodočašćenju; ili će naime sami voditi i biti na čelu vašim četama, ili će na svoje mjesto staviti svećenike i najčestitije svjetovnjake, pod čijim će vodstvom stvar najbolje i najpobožnije biti obavljena. Da pak ovo naše pismo što lakše upoznaju svi vjernici, hoćemo da se njegovim tiskanim primjercima, samo ako su rukom kojega javnog bilježnika potpisani i providjeni potpisom osobe, koja obnaša neko crkveno dostojanstvo, daje ista vjera, koja bi se davala ovom pismu samom, ako bi se pokazalo. Nijednom dakle čovjeku neka ne bude slobodno ovu stranicu našeg proglašenja prekrstiti ili joj se drzovitim pothvatom protiviti. Ako bi se pak tko usudio to učiniti, neka znade, da će na nj pasti gnjev Svemogućeg Boga i njegovih Apostola Petra i Pavla. Dano u Rimu kod sv. Petra, dana đvade- setidevetog, mjeseca maja, godine utjelovljenja gospodnjeg, tisuću devetstotinadvadesetičetvrte, papinstva Našega treće. Judije Campori, apostolski protonotar. Rafael Virili, apostolski protonotar.
