Baranyai történetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1990/1991. (Pécs, 1992)

Tanulmányok a nemzetiségtörténet köréből - GERHARD SEEWANN: A magyarországi németek fejlődése. A nyelv és a tradíciók megőrzésének lehetőségei

tumaĆi time, da od 50-ih godina one naredbe što ih je inducirala politika prema nacionalnim manjinama, one društveno-ekonomske promjene koje se odigravaju medu manjinama prate sa zakašnjenjem od lo godina. Brojne protivurjecnosti i propusti u srednjoročnoj mađarskoj politici prema nacionalnim manjinama su uzroci usporenog prilagođavanja mehanizmu i odlukama političkog usmjeravanja prema promjenama strukture. Brojčano propolovljena njemačka manjina koja je ostala u Mađarskoj lišena je svojih građanskih prava de jure do 1950, de fakto do 1955. Formiranje DSN-a u Mađarskoj u junu 1955. značilo je preokret, iako naknadno djelovanje tog mračnog desetljeća - uglavnom u svjesti identiteta - i danas se osjeća. Tako npr.: Izborna komisija Patriotskog narodnog fronta u jednom od svojih zapisnika iz 1949. godine piše slijedeće: „U naselju Szálka u roku od 30 godina izumrijet će njemačka riječ, jer njemačko stanovništvo koje je tu ostalo Želi zaboraviti da je ikada bilo njema&ko." Potpuna promjena društveno-ekonomskih odnosa pada na 50-60. godine. Kolektivizacija poljoprivrede je završena 1961 .g., brzom promjenom prvobitne seljačke okoline manjinskog stanovništva trajno se promjenila struktura naselja i zaposlenosti nacionalne manjine u pravcu urbanizacije, industrijalizacije i društvene mobilizacije, a istodobno s time mijenjali su se i stambeni i prosvjetni odnosi. Do najočitije došlo je u strukturi zaposlenosti, gdje se broj zaposlenih na industrijsko-gradskom području od 1945. udvostručio, što iznosi 60% kod generacija do 40 godina, među kojima se broj maturiranih uCetvorostruCio zadnjih godina,razmjer zaposlenih u gradu i u industriji već je 1980. postigao 70%, i stime smo već ukazali na trend razvoja. Karakteristike strukture njemačkih naselja u Mađarskoj: rasipanost i razdrobljenost još više istaCe deportacija, preseljavanje i unutrašnja migracija do koje je došlo uslijed industrijalizacije krajem 50-ih godina. Uslijed toga manjinsko stanovništvo danas broji Četvrt miliona pripadnika i živi u 400 naselja na području 13 županija. Tokom zadnjih 40 godina razmjer onih Nijemaca, koji žive u gradskoj sredini više se nego udvostručio i zavisno od prodruCja kreće se između 20-40%. Međutim većina i nadalje zivi u provinciji, i to u takvim malim naseljima koja su se jedva razvijala u proteklih 20 godina i čiji broj stanovnika uslijed selidbe u grad i mobilizacije stalno pada, tj. izložena su procesu starenja jer se mlade generacije sele u grad radi školovanja i kvalificiranja. Tu promjenu u Baranji, u županiji gdje je razmjer njemačkog stanovništva najveći - tu zivi skoro 2/5 njih - možemo pratiti na veoma impozantan način: Godine 1920. je 84% njemačkog stanovništva zivljelo u 113 većinom njemačkih naselja (od ukupno 272 naselja s njemačkim stanovništvom), u kojima je dakle razmjer Nijemaca bio više nego 50%. Suprotno tome 1980.g. je 11% njemačkog stanovništva županije živjelo u 26 većinom njemačkih naselja ( od ukupno 236 njemačkih naselja). Za proteklih 60 godina razmjeri su se sasvim izmjenili. Pored toga 1980.g. 80% njemačkog stanovništva županije je živjelo u malim na seljima, čiji je broj stanovnika manji od 500. Osim toga 2/3 njemačkog stanovništva živi u apsolutno manjinskom položaju s razmjerom od ispod 25%. Prema tome, okolnosti i razdrobljenost na manje grupe Ciji broj iznosi 80-100 članova postali su glavna karakteristika životnih prilika Nijemaca u Mađarskoj. Samo po sebi je razumljivo da te okolnosti veoma otežavaju sve pokušaje pokretanja saCuvanja i njegovanja kulture i etničke zajednice. Sve to dovoljno objašnjava jaCinu asimilacije o kojoj želimo u slijedećem govoriti.