Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1989. (Pécs, 1989)

Horvát nyelvű rezümé (Rohrerné Kovácsevics Zsuzsanna)

mirana, najsuvremenija poljoprivredna poduzeća područja: Belje, nadvojvodsko vlastelinstvo Habsburga i nadvojvodsko vlastelinstvo Schamburg-Lippe. Ferenc Erdősi profesor industrijske geografije u studiji „Željeznice mjesnog interesa u Baranji krajem XIX stoljeća" daje pregled uzajamnih ekononomskih, trgovačkih, geografskih odnosa u izgradnji mjesnih željezničkih pruga, njihovoga razgranjivanja iz glavnih pruga. Unutar toga autor daje uvid u okolnosti izgradnje ogranka mjesne pruge Szentlőrinc—Slatina— Našice i pruge Bakóca—Komló. Imre Gábor Nagy arhivist: Studija „Javna uprava grada Mohača u prvoj polovini 1860-ih godina" daje odlični sažetak preuređenja sređenog gradskoga vijeća (1861-1862) kao i funkcioniranja vijeća do 1865. Analiza obuhvaća dva glavna vremenska perioda: 1. Period automnog ustrojstva (20. olct. 1860-5. nov. 1861.) 2. Period provizorija Schmerlinga (5. nov. 1861-8. jun. 1865.) Ferenc Tegzes glavni arhivist u studiji „Specijalne formacije Administracionog odbora županije Baranje" bavi se radom jedne osobne organizacije mađarske pokrajinske uprave. Radi rješenja problematičnih pitanja šumarstva, jedne od najznačajnijih privrednih grana obrazuje se tzv. „Šumarski prekršajni sud". Podkomisija za zaštitu radnika bavi se uglavnom onim spornim pitanjima, koja se javljaju u odnosu posloprimaca i poslodavaca u županiji. Péter Rajczi historičar: Studija „Povijest pečuške „rimokatoličke učiteljske škole ženskog Kanoničkig reda „Miasszonyunk" 1895-1948" osim svoje znatne stručne važnosti, ujednom je sjećanje na stogodišnju prošlost samostana, a unutar toga na mostana „Miasszonyunk". Sándor Komlós! historičar vaspitavanja

: Studija „Poglavlja iz povjesti pečuških vrtića" uzima temu iz herojskog doba pečuških vrtića. Autor u prvom redu na osnovi detaljnog arhivskog istraživačkog rada podiže spomjenik pedagogu Jánosu Szigrisztu, prikazujući njegovu borbu u osnivanju prvih pečuških vrtića. Ferenc Galambos historičar crkve u studiji „Mihály Win kler unapređivač javnoga dobra u XVIII-om stoljeću daje malu monografiju životnog puta istaknutog rimokatoličkog svještenika, rođenog u Kőszegu, godine 1729. i preminulog 1810. u baranjskom selu Gödre. Životno dijelo Winklera sadrži crkve, škole, bolnice, kao i crkvenu književnu djelatnost na visokom nivou. Njegovi rukopisi su jedinstveni etnografski dokumenti o načinu života, religioznog mišljenja, osjećajnog svijeta ili bezbožnosti naših Nijemaca na početku 18. stoljeća. Autor istodobno daje zoran prikaz uloge crkve u prosvjećivanju, poučavanju, uzdizanju prostih masi naroda. Károly Sonkoly historičar umjetnosti: Studija „Dnevnik bólyskog svještenika Eleka Kubinyia 1852-1885" izdanjem dnevnika daje prikaz dokumenta od bezprimjerne vrijednosti uz koji daje 5 niz bilješki. Vrijednost daju radu one detaljne bilješke svještenika, koje dobro svjedoče o ekonomiranju i inteligenciji dotičnog perioda o mišljenju samog svještenika i njegovih pristalica kao i o njihovoj svakidašnjici. Emil Kovács historičar crkve: Studija „Glazbeni instrumenti u crkvama reformirane biskupije u Baranji" (1983) daje podatke iz sakupljačkog rada istaknutog poznavaoca glazbenih instrumenata, umjetnika-orguljara, reformiranog svještenika. Autor prikazuje sve orgulje harmonija, postojeće u doba istraživačkog rada, na dalje saopćuje izobilje podataka iz historije reformirane crkve i prošlosti izrađivača glazbenih instrumenata. Rad služi putokazom za spasenje onih glazbenih instrumenata, koji su uništeni za vrijeme četrdesetogodišnjeg pustošenja crkava. Tamás Süle liječnik, numizmatičar u studiji „Povjest medicine Baranje i Pečuha na medaljama" kroz prikaz medicinske numizmatike daje uvid u razvitak medicine