Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1989. (Pécs, 1989)
Horvát nyelvű rezümé (Rohrerné Kovácsevics Zsuzsanna)
Setze ta k ZAVIČAJNA HISTORIJA BARANJE 1989 Urednik: László Szita Ovaj tom godišnjaka vjerno svojoj dvatesetogodišnjoj koncepciji publicira historijska pitanja Baranje, jugoistočnog-Zadunavlja, kao i pitanja zemaljskog karaktera u okviru društvene, ekonomske, političke historije, odnosno historije narodnisti. Studije historičara, archivista, nastavnika, crkvenih historičara objelodanjuju istraživanja iz XII—XX stoljeća. László Koszta historičar: Studija „Neizdane povelje o djelatnosti Pečuškog stolnog kaptola u vrijeme dinastije Arpada „daje prikaz povelji iz 1232-1290. g. Dokumenti sadrže topografsku i ekonomskohistorijsku građu o gradu Pečuhu i njegovoj neposrednoj okolini. László Szita arhivist-historičar u studiji „Novi podaci iz povjesti pohoda protiv Turaka g. 1687." stavlja pod kritički pregled dosada prihvaćene koncepcije o vojnom pohodu. Autor prikazuje nekoliko neizdanih povelji o bici kod Haršanjske gore, i publicira odlomke iz čuvene knjige Rödera. Géza Kiss Z. historičar u studiji „Podaci o svakidašnjici kmetova" iz dokumenata gospoštijskog suda vlastelinstva Vajszlo daje analizu privređivanja, svakidašnjih borbi i raslojavanja naroda živećeg u regiji na obali Drave, poznatoj po imenu Ormánság. Imre Ódor arhivist-historičar: Studija „Županija Baranja i plemićki ustanci u doba napoleonskih borbi" daje prikaz veze poslijednjeg plemićkog ustanka i Baranje. Čitalac kroz slikovit opis dobije uvid u život onoga sloja plemićkog društva na početku XIX stoljeća, koji je po zakonima tog vremena obavezan služiti u vojsci. Autor prikazuje i njihove društvene odnose. U posebnom poglavlju možemo upoznati, kako se borilo i probalo ispuniti svoje obaveze ono baranjsko plemstvo koje je pozvano u plemićki ustanak. Autor raščišćuje brojne zabune u vezi mentaliteta plemstva ukazujući na to, da je se ono borilo smjelo, iako je bilo loše naoružano. U prilogu autor daje prikaz popisa plemstva u szentlőrincskom srijezu, i prikazuje jedan veoma interesantan popis o njihovom oružju i opremi. Péter Simon u studiji „Pokreti u Baranji u proljeće i ljeti 1848." daje veoma dobru sintezu o revolucionarnim, odnosno vojničkim događajima. Pažnje je vrijedna njegova analiza i sumiranje društvene strukture mase naroda, koja je učestvovala u revoljucijama. Attila Márfí glavni arhivist: Izvorni rad „Pregled udruženja slob. kraljevskog grada Pečuha u doba dualizma 1867-1918. (I dio) zajedno s detaljnim ka tasterom udruženja daje skoro cjelokupan pregled gradskoga života u tim udruženjima. Mnogostranu djelatnost radnika i građanstva su ujedinili ekonomski društveni život i funkcija, prosvjetna i umjetnička udruženja, udruženja za uzajamnu pomoć, kao i razne sportske i turističke organizacije.
