Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1985-1986. (Pécs, 1986)

ÖSSZEFOGLALÓK - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Szita László, fordította: Theodorné Gorjánác Rádojka)

forsiranju, potišnjavanju i ponovnom prodiranju. Pomoću statističkih podataka županijskih nadzorništava i odeljenja za narodnosti pri ministarstvu, autor ukazuje na promene u nastavi na maternjem jeziku kod pripadnika narodnosti, pre svega kod Nemaca u Zadunavlju u periodu između dva rata. Analizom subjektivnih i objektivnih faktora u nastavi maternjeg jezika, statistike ocrtavaju realističku sliku o školstvu Nemaca i o nastavi nemačkog jezika koja je daleko prednjačila ispred srpskog ili hrvatskog jezika, budući da je bila povezana germanofilskom politikom vlade. „Jedinstven nastavni sistem" usmeravao je ka pravcu dvojezičnosti otvarajući time mogućnost jednom demokratičnijem sistemu obrazovanja na jezicima narodnosti u Mađarskoj. Ova činjenica sama po sebi, uzimajući u obzir i mogućnosti, mogla je bila doprineti zapažajućim rezultatima u nastavi jezika. Ali do toga nažalost nije moglo doći, budući da su nacionalno-socijalističke ideje u krugu Nemaca zaoštrile međuljudske odnose i time podstakle nacionalizam čak i u selima, suprostavljajući i same učitelje (ranije pristalice razvitku nastave na maternjem jeziku) u pitanju ciljeva nastave kod narodnosnih manjina. Rad autora Tilkovszky Lóránt „Studija Bajcsy-Zsilinszky Endre-a iz 1944. godine o narodnosnom pitanju i unutrašnjoj federalizaciji Mađarske govori o životu Bajcsy-Zsilinszky Endre-a i donosi podatke o koncepciji narodnosne politike. Za vreme okupacije Mađarske, Bajcsy-Zsilinszky Endre je bio hapšen od strane Nemaca a tek mu je vlada Lakatos-a dala pomilovanje. U zatvoru nemačkog Organa bezbednosti imao je mogućnost da se bavi pisanjem. Autor konstatuje da najznačajnije njegovo delo, napisano u zatvoru jeste studija u kojoj on raspravlja o rešavanju narodnosnog pitanja putem federalitističkih načela. Original, autograf rukopisa je sačuvan i nalazi se u Zemaljskoj biblioteci Széchenyi. Ovde se čuvaju i prevodi na mađarski jezik što ih je uradio Bodor György 1959. godine. Taj prevod obelodanjuje Tilkovszky na stranicama svoje studije. Tilkovszky Lóránt u uvodnom delu svog rada, pridajući izuzetan značaj koncepciji narodnosne politike Bajcsyja, istovremeno ukazuje na činjenicu da od 1918. godine, ni ovom prilikom nije učinjen korak u napred, budući da je federacija zamišljena unutar granica bivše velike Mađarske. Nasuprot tih faktora, u vremenu vladajuće desničarske politike i nadiranja fašizma, Bajcsyjeva koncepcija o narodnosnoj politici daleko je prednjačila svojom progresivnošću, imajući u vidu društvene i političke okolnosti vremena. Cseresnyés Ferenc „Izabrani dokumenti o seljenjima u županiji za vreme 1947. i 1948. godine". Tema je prikazana pomoću dvadeset i četiri akata, izabranih po svojoj karakteristici. Dokumenti dotiču problem naseljenika i dobeglica u vremenu od marta 1947. godine; tako naprimer zamenu i dodeljivanje kuća pak trebovanje radionica bivših, iseljenih Nemaca. Druge pak arhivalije govore o poteškoćama Mađara doseljenih iz Slovačke; podnose molbe za preseljavanje u drugo naselje, budući da im opstanak ovde nije obezbeđen, žale se na njihovo isključenje iz novoorganizovane administracije a budući da su doseljeni posle komasacije, i na tom polju im je dosta uskraćeno — ili uopšte nije im dodeljena zemlja ili je pak najlošijeg kvaliteta. Kao karakterističan problem javlja se neprijateljstvo i sukobi između Mađara i Nemaca. Posebnu grupu sačinjavaju delovi dokumenata koji su povezani za prisilno iseljavanje Nemaca. Studija Füzes Miklós-a „Uticajni faktori na sastav stanovništva po maternjem jeziku u periodu između 1941—1949. godine na području jugoistočnog-Zadunavlja" temelji se na popisima stanovništva iz 1941. i 1949. godine, a dopunjuje se i zaokružuje istraživanjima arhivskih dokumenata dajući tako celovitiju i potpuniju sliku o predmetu. Izbor područja je također od značaja, budući da je time data mogućnost i na prikaz kretanja naroda i narodnosti. Pored analize broja stanovništva i njene klasifikacije po maternjem jeziku, autor dodaje i rezultate popisa upravnih organa. Što se narodnosti tiče, popis iz 1945. godine je od izuzetnog značaja, budući da govori o kretanjima iseljenika i doseljenika. Posebno poglavlje je posvećeno: društvenim promenama, prouzrokovanim naseljavanjima; naporima mesnih i županijskih odbora za izvršenje komasacije; doseljavanju Sikuljaca u županiju Tolna; organima zaduženim za organizovanje naseljavanja tj. poslovanju i ulozi gruntovnog ureda na polju naseljavanja.