Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1985-1986. (Pécs, 1986)

ÖSSZEFOGLALÓK - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Szita László, fordította: Theodorné Gorjánác Rádojka)

nostivremenskog razdoblja pod Turcima. Posle propadanja srednjovekovnog županijskog plemtsva rađa se njen novi sloj. Analizom fracuskih ratova i županijskog plemstva naše znanje o tom periodu dopunjeno je novim saznanjima. U okviru istorijskih srezova dati su podaci o broju županijskog plemstva, o njenoj teritorijalnoj podeljenosti, o pravnom položaju i društvenom raslojavanju. U starim popisima nalaze se i podaci sociološkog karaktera, tako naprimer: godine života, porodično stanje, društveni i službenički položaj. U studiji je razmotreno pitanje i plemićkih intelektualaca. Možda najznačajnije poglavlje čini analiza u kojoj je navedeno imovinsko stanje te podela plemića po njihovim prihodima. Od posebne je važnosti dodatak sastavljen pomoću izvorne građe. U njemu se nalazi: spisak lica (i njihovo zanimanje) koji su davali priloge za ratnu pomoć 1792. godine, katalog županijskih plemića iz godine 1810., spisak iz 1809 godine po zanimanjima, imenički (porodični) imenik vlastele u razdoblju između 1736-1848. godine, arhontologija činovničkog staleža Baranje u periodu između 1777—1813., imenik vlastelinskog činovništva iz 1792. godine, spisak razrezivanja vanredne ratne pomoći, lista prihoda činovnika u županijskoj administraciji i na kraju spisak o podeli tzv. „krunisanog novca" u 1808. godini. Rozs András u studiji pod naslovom ,,Urbarijolne žalbe Kopačeva u prvoj polovini 19. veka" opisuje staro mad'arsko naselje, koje je 1921. godine pripalo pod upravu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Pomoću vesto urađenih slika prikazana je borba županijske vlastele i kmetova. Kopačevo jeste specifično područje — nalazi se maltene izolovano od sveta, na sredini močvare. Ako neko želi da upozna žalbe naroda kmetovskog sela koje pripada velikom vlastelinstvu (sa kraja 18. veka do 1840. godine) autorov rad može da mu posluži za osnovu. U studiji dat je opis pravobranilačke borbe kmetova u razdoblju feudalne krize i učešće liberalnih intelektualaca plemićkog porekla u toj borbi. Mádi Attila u studiji „Udruženja u županiji Baranja u periodu između 1867-1914. godine" započinje prikaz jednog istorijskog, institucionog sistema. Društvo građanskog doba razvilo je svoju mrežu najrazličitijih društava i udruženja. Liberalizam mađarskog zakonodavstva u vremenu dualizma pozitivno je uticao na očvršćenje sistema raznih udruženja. Posle kratkoq, skiciranog prikaza organizacionog prava autor pomoću pravnih izvora pokušava da sačini potpuni katastar društava i udruženja u županiji, sve do prvog svetskog rata. Udruženja autor nabraja unutar naselja (koja je svrstao u abecedni red) koristeći pritom najvažnije podatke kao što su napr.

: godina osnivanja, godina reorganizacije itd. Koroknai Ákos u svom radu pod naslovom „Parlamentarni izbori u vremenu dualizma na području jugoistočnog-Zadunavlja" (2. deo) pomoću obilne arhivske grad'e u detaljima izveštava o najznačajnijem političkom događaju vremena ti. o parlamentarnim izborima i o međusobnoj borbi stranaka u izbornom procesu na području jugoistočnog-Zadunavlja koje poduhvata teritorije županija Baranja, Tolna i Šomođ. Prvo pitanje koje služi cilju istraživanja jeste metodika sastavljanja izborne liste, zatim sledi spisak lica koja su nekim razlogom lišena učešća u sastavljanju te liste. Suštinsko pitanje studije dokumentovano je arhivskom građom i statističkim podacima a to je analiza društvenog raslojavanja birača i izabranih, imajući u vidu i njihovo zanimanje kao kvalitativno merilo. Društveni slojevi dualizma prikazani su u zaoštrenoj društvenopolitičkoj situaciji. Posebno poglavlje je posvećeno postizbornom stanju tj. odjecima u političkoj štampi i memorima. Med'u tabelama koji daju mnogostran prikaz društva, od posebnog je značaja spisak imena poslanika izbornih okruga na području jugoistočnog-Zadunavlja u periodu između 1848-1896. Studija, kojoj je prvi deo objavljen u godišnjaku iz 1983-84. godine, može da posluži za model u obradi takve vrste arhivske grad'e i drugim regijama. Okupacija od strane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca poseduje obilnu literaturu u Baranji koja su objavljena poslednjih dvadesetak godina. Izvorna arhivska građa u Mađarskoj je tako reći iscrpljena. Studija autora Szüts Emil „Baranjsko-pečujski planovi za autonomiju u periodu između 1918-21. godine" dokazuje da postoji još neotkriveno područje koje je vredno publikacije. Autor prikazuje koji su planovi kovani od strane građanskih političara, levičarskih intelektualaca i socijaldemokratskih načelnika; ukazuje na način kojim je zamišljeno uvođenje Hortijevog režima na područje privremeno okupirane Baranje i na realističko, odnosno irealističko zamišljanje planova za autonomiju. Rad autora Vargha Dezső „Privređivanje i položaj službenika grada Pečuja (1929-1944)" spada među studije koje žele dati istorijsku analizu kapitalističke krize pa i kao pojave, prodirujući do samog njenog korena. Metoda privređivanja gradova bila je i te kako sposobna da dočeka i izjednači svaku promenu ekonomske krize. Budžetom tj. prihodima i rashodima postignuto je brzo i efikasno reagovanje na svaku promenu svetske ekonomske krize. Rezultati istrativača pažnje su vredni i stoga, što svuda navedeni i podaci koje