Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1981. (Pécs, 1982)
TANULMÁNYOK ÉS FORRÁSKÖZLEMÉNYEK A BARANYAI NEMZETISÉGEK TÖRTÉNETÉBŐL - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló: Gorjánác Rádojka
potkrale prilikom popisa, budući da je po istom principu sprovođen i sledeći popis iz 1921. godine s razlikom da su ga vršili Mađari. Miklós, Füzes: Organizaciona iskustva popisa stanovništva u Baranji, osobitom pažnjom na popis narodnosti (1920—1949) Autor obrađuje historiju zemaljskog popisa stanovništva u odnosu na Baranju iz godina 1920. 1930. 1941. >i 1949. te stavlja pod analizu okolnosti primanja podctaka da bi ukazao na meru uticaja političkih odnosa i organizacija. Godine 1920. najveći je deo županije pod okupacijom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Ako imamo u vidu analizu zemaljskog- popisa stanovništva, možemo ustanoviti da autor dosledno sprovodi svoj princip prilikom popisa lica, proteranih iz okupirane Baranje te prilikom popisa begunaca. Kritički pristup građi sa strane autora ogledava se u njegovom radu budući da je publicirane rezultate popisa stanovništva uporedio s popisnim listovima koja se nalaze u arhivu. Ukazao je na neznatne razlike u podacima koja su toliko bezznačajna da ne utiču na autentičnost građe. S aspekta narodnosno-historijskih istraživanja od velikog je značaja popis stanovništva iz 1941. godine, koji pored maternjeg jezika postavlja pitanje i na narodnosnu pripadnost. Južnoslovenske etničke grupe deli na: Srbe, Hrvate, Bošnjake i Bunjevce. Prilikom popisa stanovnika iz 1949. godine pažnju privlači interesantan opis političkog raspoloženja. Autor smatra da odgovore date na narodnosnu pripadnost kod popisa iz 1941. i 1949. godine ne možemo prihvatiti budući da nisu autentični zbog političkih zbivanja onoga vremena, preporučuje se dakle kritički pristup građi.
