Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1979. (1979)
ÖSSZEFOGLALÓK - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Szita László, ford.: Barics Ernő)
u zemaljski znanstveni krvotok. Autor napisa prikazujući povijest i zbivanja za osam godina izlaženja časopisa ukazuje na niti kojima je časopis povezan sa sveučilištem. Objavljivanje cijelog repertorija časopisa ima znanstvene i praktične svrhe. III poglavlje Studije i dokumenti o povijesti obrazovanja u Pečuhu i Baranji Svake godine objelodanjujemo izvore iz povijesti obrazovanja u gradu i županiji. Nakon prikaza najnjižeg stupnja u obrazovanju 18. stolječa i školstva u tzv. razdoblju reformi te gradjanske revolucije objavili smo radove u godišnjacima za 1972 g. i 1975 g. Sada nastavljamo sa tri nova rada. U studiji ,,Stanje škola u srezu Pécsvárad 1874 g. na osnovu izvještaja kraljevskog inspektora Józsefa Salamona" János Laki objelodanjuje izvornu gradju o školstvu, stanju seoskih škola u županiji Baranji druge polovine 19. Stolječa. O provodjenju Eötvösevog Zakona o školstvu malo je pisano u vrijeme dok je zakon bio na snazi a na osnovu današnje stručne literature o školstvu u Baranji imamo samo sliku u globalu. Jedino list Društva pečuških učitelja sa prilično smjelosti i hrabrosti objavljuje tužne podatke o osnovnim školama na selu. Studija Jánosa Lakija prikazuje personalne i materijalne uvjete pučkih škola u kotaru Pécsvárad donoseči stvarne i jadne prilike koje su brile uzrok i prepraka u ostvarivanju zakona u selima i uopče u zemlji. Zbod toga je objavljivanje izvorne grapje iz te oblasti zapravo upotpunjavanje praznina. Miklós Füzes: „Nekoliko problema narodnosnog obrazovanja u županiji Baranji izmedju dva rata". Autor proučava jedan veoma značajan do sada neistraživani detalj novije povijesti kulture u županiji Baranji. Dogadjaii što prethode pripremama uvodjenja jedinstvenog sistema obrazovanja prikazuju da u razdoblju ,,politike potpunog angažiranja za savezništvo sa Njemačkom" njemačkiživalj u mnogir naseljima ispoljio je svoj pravi patriotizam i bio lišen priključenja krajnostima. Uvodjenje njemačkih odjeljenja i nastave njemačkog jezika, u nekim slučajevima pak organiziranje nastave njemačkog jezika na višem stupnju nije bilo poticano svugdje jer su Nijemci osječali i vidjeli manipuliranje i jasnu političku tendenciju u tim mjerama. Autor jasno ukazuje na suprotnosti koje su postojale u mnogim mjestima izmedju vlade i mjesnih organa upravljanja. Nakon analize i prikaza pokušaja primjene zakona o reguliranju nastave na jezicima narodnosti i rezultatima, autor daje analizu školstva u županiji Baranji. Bavi se poteškoćama, značajem i reperkusijama organiziranja škola raznih tipova u naseljima. Usredotočuje svoju pažnju i na prikazivanje odnosa narodnosti (Nijemaca, Hrvata is Srba) prema nastavi na materinjem jeziku. Podrobnu sliku daje o tome koji politički pravci utječu i usmjeravaju stanovništvo u zauzimanju stavova za nastavu na maternjem jeziku. Od posebnog je značaja ona ogromna izvorna gradja koja obiluje statističkim podacima a koje je autor sastavio na osnovu analize raznorazne izvorne gradje dajući time i mogućnost za dalju analizu objavljene gradje s ukazivanjem na izvore istraživačima povijesti narodnosti. Ova je studija prvi korak što je učinjen u prikazivanju stanja i oblikovanja narodnoste školske politike u periodu izmedju dva svjetska rata u županiji Baranji, Zanimiljivom izvornom gradjom (npr. : pismo ministra za školska i vjerska pitanja
