Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1977. (Pécs, 1979)
VÁROSTÖRTÉNETI TANULMÁNYOK 19 — 20. SZÁZAD - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Barics Ernő)
Vojnici ustanici u fazi povlacenja nisu se mogli pridruziti ustanku rudara i time nisu mogli zajednicki kao saveznici postici ozbiljne uspjehe. Brojcano jake snage rudara su na koncu mogle tek pozrtvovano pokrivati sa oruzjem u ruci povlacenje vojnika koji nisu imali sanse protiv premocnijeg neprijatelja koji je napadao. Stoga je i potrebno sa stanovista taktike ustanka proanalizirati dva pokreta i zajedno i posebice. Polazeci od te spoznaje studije za predmet svojih ispitivanja uzima posebno i zajedno rudarski ustanak sto je izbio u Pécsbányatelepu i pecuski vojni ustanak. U radu se analizira i struktúra sudionika ustanka po klasnoj i nacionalnoj pripadnosti. Konstatira da se na œlu ustanka nalaze podjednako i Madjari, Srbi, Rusini, Nijemci. Zastupljeni su i radnici i seljaci i inteligencija. Dakle, rijec je o vojnicima koji su zasiceni ratom, siti militaristicke vlade i politike i odlucili su da za promjenu tog stanja idu na oruzani ustanak. Posebno se cinilo vrijednim prouciti specificnosti ustanka u rudarskom kraju i uporediti ove sa borbom koju su vodili vojnici i sa zajednickom borbom pri kraju i na samom kraju ustanka. Ustanak je krvavo ugusen zbog premoci prokomandanskih snaga. Medjutim neki su vojnici bjezeci prema Dravi iza bune jos skoro mjesec dana vode borbu protiv zandara i vojnih jedinica koje su dobile za zadatak njihovo likvidiranje. Mnogi podijelivsi se u manje grupe nisu polozili uruzje. Vecina je doduse vojnih bjegunaca uhvacena ali je veca grupa uspjela preci Dravu i sakriti se u slavonskim brdima. Rezimirajuci ideoloske i takticke elemente ustanka moze se konstatirati da je ucenje boljsevika evidentno ali je ono isto bilo primijeno nepravilno i nedosljedno. Odmazda sto je uslijedila bila je neuobicajeno nemilosrdna. PogubIjenje sedamnaestorice vojnika pospjesivala je neposredna okolina cara, najvisi krugovi Monarhije. Na drugi dan ustanka statarijalni sud brzo i kao sto dokumenti svjedoce bez ikave pravne osnove donosi presudu koja izazvala negodovanje i protivljenje gradjanskih sudskih vlasti. Na dan ustanka ministar unutrasnjih poslova naredjuje totalnu blokadu stampe, pa zbog toga o dogadjajima se doznalo i pisalo za vrijeme gradjanske revolucije, odnosno poslije revolucije. Mjesni radnicki list je tek medju redovima mogao da skrene paznju na dogadjaje. Za vrijeme kontrarevolucije pecuska stampa podrobno izvjestava o procesu rudara sudionika ustanka, na taj nacin sve pojedinosti o ustanku rasvijetlene su, te su stanovnici grada doznali kako su se dogadjaji odvijali. Protiv smjelih novinara takodjer je pokrenut sudski procès. Na koncu pod pritiskom diplomatskih intervenicija u obranu novinara kontrarevolucionarni sudovi su morali odustati od svojih namjera. Autor svoju studiju zavrsava literaturom, tocnije navodjenjem literature i naucne i clanaka i publicisticke objavljene o ustanku. U drugom dijelu rada objelodanjuju se mnogi dokumenti nadjeni u Beckom ratnom arhivu u arhivu zupanije Baranje, te se navode i sjecanja izjave u stampi o dogadjajima koji su predmet studije.
