Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1976. (Pécs, 1976)
ÖSSZEFOGLALÓK - Mohács város története (Szintézis a tanulmányok alapján: Szita László) Ford. Szerb-horvát nyelvre: Josip Kovacic
Mohacka je bitka na karakteristican nacin jos i u XX stoljecu inspirirala narodne rezbare. Uspomena se na tu bitku, dakle, javlja i na jednom etnografskom predmetu, cija kratka analiza predstavlja sadrzaj clanka. Svezak studija o Mohacu pruza uvid u povijest grada tijekom razdoblja sto sli jede nakon mohacke bitke. Nismo imali namjeru da izbjegnemo povijest same bitke, ali nam cilj nije bio da se upravo njome bavimo. U V poglavlju ipak objavljujemo jedan specifican dokument, po kojem na ovom mjestu govorimo i o rezultatima neprofesionalnog istrazivanja sto se odnosi na povijest mohacke bitke. Miklós Fényes, pod naslovom: ..Dokumenat iz proslog stoljeca o 1526. godini", donosi, zapravo, nesto sto predstavlja publiciranje dokumentacije. Autor objavljuje propovijed Jánosa Kávéra, zupnika iz Vörsa (zupanija Somogy), a tu je propovijed Kövér pisao za jednu „zalobnu svetkovinu" koja se odrzala u Mohacu (1837). U mohackoj su crkvi od 20-tih godina proslog stoljeca, iz godine u godinu, 29. kolovoza drzali misu zadusnicu (rekvijem), a sjecanje na dogadaj se zavrsavalo „prijateljskim" ruckom. Troskovi zalobne svetkovine pokrivali su se iz fonda koji je utemeljio pecuski biskup József Király 1817. godine u svrhu prisjecanja na mohacku bitku. Ta okolnost i karakter situacije uvjetuju, u prvom redu, zanimljivost svecanog govora zupnika iz Vörsa, a spomenutim se faktorima pridruzuje onaj „milijun" koji u istom razdoblju obavija pothvate nacionalnog odusevljenja. Paznje je vrijedan u torn svecanom govoru i znanstveni aparat na kojem je János Kövér izgradio svoj govor, sto baca simpaticno svjetlo na povijesnu kulturu jednog provincijskog svecenika (svakako ne samo tog jednog jedinog). Ocito je da torn momentu treba da zahvali sto su mu crkvenu propovijed i tiskom objavili, sto vise, i po drugi puta su je ,,Neki mohacki rodoljubi" 1839. godine na svijet izdali iz biskupske ,,Licejske tiskare". Ovo drugo izdanje je posluzilo kao osnova i radu Miklósa Fényesa. Opus Jánosa Kövéra je 30-tih i 40-tih godina proslog stoljeca na podrucju opceg prosvjecivanja mogao imati znacajnu ulogu. Jasno da karakter naucnog rada nije mogao imati ni u ono vrijeme. Ma kako da je pazljivo komponirao i sastavio svoj govor, Kövérovo djelo ipak ne predstavlja nesto vise od eklekticke retoricke radnje. Upotrijebio je niz djela, ciji su autori: Brodarics, Istvánfi, Brutus, Heltai, Dubravius, Majláth, Engels, Fessier, Hammer itd., ali originalnih mjesta ima malo, izuzetak cini, mozda, to sto dogadaje oko mohacke katastrofe postavlja u kontekst crkvenih spisa cijim ih morálom osvjetljava. Béla Kiss si je studijom: ,,Noviji podaci za istrazivanje mohackog bojista" uzeouzadatak da nas priblizi podrucju mohackog bojista s obrizom na to da rjesenje tog probléma sve do danas nije dospjelo do jednog zadovoljavajuceg stadija. Brizno je studirao rezultate prethodnih istrazivaca, kao i njihove nedoumice. Naravno da je u obzir uzeo i dokumente arheoloskih istrazivanja, koja su vrSena na bojistu, a i sam je ponovo obilazio teren, tj. vrsio je tzv. historijsko istrazivanje terena. Vidi se da je autor isao dobrim putem, da je ispravno rukovao izvorima i da se logicno snalazio u labirintu probléma. Moguce je da nekog od zainteresiranih ni on nece uspjeti uvjeriti u istinitost svojih rezultata, medutim, pohvale je vrijedan vec sam izbor teme, jer u povodu 450. godisnjice mohacke bitke nasu paznju skrece prema junacima tog historijskog dogadaja. U istrazivanju bojnog polja ovaj rad predstavlja napredak. Po svoj prilici je utor pronasao zarisfe bitke, ukoliko se nedvojbeno dokaze da je ominozan ,,Földvár", pred cijim je sjevernim prednjim plánom prohujala konacna bitka, doista lezao — iduci lijevom obalom potoka „Borza" — na, po prilici, 4,5 kilometara udaljenosti od Nagynyáráda. Na torn mjestu potok gotovo pod pravim kutem skrece na istok. Kao sto je opce poznato, najautenticniji opis mohacke bitke dao je srijemski biskup Brodarics, a po njemu Földvár je
