Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1976. (Pécs, 1976)

ÖSSZEFOGLALÓK - Mohács város története (Szintézis a tanulmányok alapján: Szita László) Ford. Szerb-horvát nyelvre: Josip Kovacic

redimo sastav stanovnistva prema narodnostima. Upravo objavljena studija Előda Vassá, kao i dokumenti kője donosi u dodatku, spadaju u najvrednije izvore za nase podruqe - u nizu izdanja koja se odnose na razdoblje turskog gospodstva. László Szita svoju studiju ..Drustveno-privredni razvoj Mohaca u prvoj polovini XVlll stoljeca" zasniva pretezno na izvorima koji se nalaze u zupanijskom arhivu, ukljucivsi i arhiv grada Mohaca. Autor se, u prvom redu, oslanja na gradu koja ima ekonomski i demografski karakter, ali i na one, iz spornih situacija proizasle polemicke spise, koji dobro osvjetljavaju ekonomske odnose, tj. koji gotovo ozivljuju epohu mohackog zivota u XVlll stoljecu. Za obuhvaceno razdoblje nakon turskog gospodstva karakteristicna su kompleksna kretanja sto prate nova drustvena previranja: procès imigracije, pristizanje novih doseljenika, borba izmedu prijasnjih i novih veleposjednika, raslojavanje kője proizlazi iz diferencijacije nekadasnjih kmetova i novih hospesa, nastojanja urbaniziranog stanovnistva po trgovistima da stekne slobodu itd. — sve to cini zivahnima ove decenije madarske povijesti. Autor daje kratak pregled situacije Mohaca u stoljecima prije turskog gospodstva, kao i za vrijeme tog gospodstva, s ciljem da okarakterizira teskoce zadataka koji su stajali pred naseljem, a to je naselje nakon turskog gospodstva polako dolazilo k sebi. U mnogim relacijama se ocituje da zivot naselja, kője se razvijalo snaznim tempóm, prekidaju Turci, kad su u XVI stoljecu krenuli na posvemasnje zauzimanje zemlje. Najvazniji kompozicioni faktori u obradi teme dobro pokazuju geneticko i dijalekticko rjesenje zadatka : Mohac prije Turaka, Mohac za vrijeme turskog gospodstva — te razvoj Mohaca i njegove okolice krajem XVII i pocetkom XVlll stoljeca, razvoj pucanstva i njegova privredivanja tijekom prve polovine XVlll stoljeca na osnovu zupanijskih gospodarstvenih i regnikolarnih propisa. Posebno se bavi tzv. ,,Mohackim otokom", njegovim zivotom, znacenjem, s osobitim osvrtom na to da je taj otok - i na njemu formiran ,,Mali Mohac" — burnim i opasnim vremenima za stanovnike velikog Mohaca na desnoj obali Dunava cesto bio pojam azila. U Mohacu se doista izrazito i s pol j i la teznja da se oslobodi od feudalnih nameta, kao i to da, popevsi se barem na rang slobodnog trgovista (oppidum), slobodnije odreduje svoj privredni i drustveni zivot, te pravne odnose. Mohac je taj cilj i postigao, sto vise, upravo krajem one polovine stoljeca, koju si autor u doticnom historijskom ispitivanju postavlja kao zavrsnu cezuru. Győző Bezerédy studijom ..Drustveno-privredna struktúra Mohaca u drugoj polovini XVlll stoljeca" daje nove momente za ono razdoblje u povijesti mohackog gradskog zivota u koje treba postaviti osnove razvoja tog naselja. U posljednjoj cetvrtini XVlll stoljeca gotovo se u tendenciju pretvorila pojava da becki dvor (osobito uprava dvorske komore) obraca paznju na razvoj grada. Prosvijeceni je apsolutizam, naime, vec narocito dobro uocio da se drzavna blagajna ne moze puniti oporezivanjem kmetova, odnosno vlastelinstava, nego oporezivanjem gradova. U Becu bi najradije da je svaki grad potpadao pod upravu komore, ili barem da oslabe faktori koji su veca naselja podredili sistemu, svojstvenom ekonomiji feudalnih zemljoposjednika. Postalo je jasno da se zameci napretka mogu razgranati jedino po gradovima. Naravno da su nosioci tih ideja i oni kraljevski komesari koji su bili pozvani da dadu smjernice u rjesavanju sporova slicnih onima koji se ticu Mohacana, a izbijali su izmedu vlastele i njihovih podanika. Taj centralni princip je vlastelinstvo, kao i od njeg sastavljano zupanijsko vodstvo, nastojalo paralizirati — iz lako shvatljivog klasnog interesa. Dugo se provlaci kroz povijest taj rat izmedu Mohacana i pecuskog biskupa kao vlastelina. Bezerédyjeva se studija nadovezuje na ispitivanje ekonomskog i populacionog razvoja na pocetku stoljeca. Nakon opcih karakteristika razvoja grada tijekom XVlll