Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1973. (Pécs, 1973)

BARANYAI HELYTÖRTÉNETI TANULMÁNYOK - Kardhordó Kálmán: A bólyi és sellyei uradalom 1848—1849-ben

Das landwirtschaftliche Hauptprodukt bleibt nach wie vor der Weizen und die Futtergewächse. Trozt der Abnahme in der Anzahl des Viehbestandes blieb die Schäferei doch ein wichtiger Wirt­schaftszweig. Trotz den zwangsmäßigen Änderungen wurde die Herrschaft nicht in den Grund hinein erschüt­tert, ihre wirtschaftlicha Bilanz für das Jahr 1849. ist positiv, nur einen 2/3 Teil von der Einnahme wurde durch die Ausgaben verzehrt. Dogadají i njihov uticaj ii godini 1848—1849 na Bolyi i Sellyei vlastelinstvo Kálmán Kardhordó Najvece vlasnistvo u Baranji, pripadalo je grófu Ivanu Batthyány. (1848. maj. knez Batthyány Fülöp) U Bojskom i Sellyskom gospodarstvu je u godini 1848 proljeca doslo do znatnih promjena. Gospodarstvo u Bolju imalo je 805 a Sellye 431/3/8 kmetovske zemlje koje su sad oslobodene od feudalnih usluga robota itd. Jos dugo nije bilo jasno, sto pripada oslobodenim kmetovima i sto ostaje urbarno imanje. Zbog toga je bilo mnogo nesporazuma. Oslobodeni kmetovi su trazili da im se dozvoli da na pasnjacima, livadama i drze svoju stoku. Da sumu upotrebljavaju za svoju svrhu i pored zakupine zemlje sto su obradivali da upotrebe u svoju remanencialnu zemlju, pa i one vinogra­de koje su i do sada, sa zakupnim dogovorom obradivali. Mnogo puta je doslo do sudara izmedu kmetova, zemljoradnika i zastupnika imanja. Oni su trazili potpisivanjem, u ugovoru o zakupu, naprimer: da stoka pase na vlastelinskim pasnjacima i u sumama. (Nagycsány, Kákics itd.) Nisu htjeli da plate desetak za zemlju sto su dobili od vlasnistva. Zastupnici gospodarstva su iztjerali kmetove iz suma, gdje su oni nasli posao, sa secenjem drva. (Borjád, Kistótfalu) Poslje pada narodne oslobodilacke borbe nisu hjeli platiti zemljoradnici desetak ni za vinograde koje su oni obradivali i koje su bile u njihovim rukama. Na kraju morali su oruznom silom da ih prinude na placanje. (Rácpetre, Palkonya, Vókány) Poslje osloboddenja kmetova bilo je potrebno da se celo vlasnistvo i rukovodenje gazdinstva preor­ganizira. Sluzbenike gazdinstva su ucvrstili, a cinovnika je bilo manje, Povecavao se broj poljopriv­rednih sluga. Podigli su nadnicarsku platu, ali su mnogo manje vremena dali da taj doticni posao svrse. Tako da je opet gospodar imanja imao koristi, posto je sada manje izplatio nadnicarima nego kmetovima za robot. Glavna proizvodna grana je i dalje u glavnom bila zito i krmo bilje. Posto su sada sve manje se bavili drzanjem stoke. U glavnom je ostalo samo cobanststvo. Naprotiv mnogih preorganizacija, gospodarstva mogle su da sezadrze na istom nivoju kao i prije. U godini 1849 taj zakluőni racun je pozitívan, posto su samo 2/3 prihoda upotrebili za troskove poseda.

Next

/
Oldalképek
Tartalom