Közlemények Zala megye közgyűjteményeinek kutatásaiból - Zalai Gyűjtemény 12. (Zalaegerszeg, 1979)
Mérey Klára: Zala megye gyáripara
T. MÉREY KLÁRA: Fabriča industrija županije Zala pre 1944 godine (Rezime) Županija Zala sačinjavala je 13% Zadunavlja godine 1930, bila je jedna od najvećih županija, ali je ujedno raspolagala sa najzaostalijom privrednom strukturom. Nasuprot velikoj naseljenosti (sa 75,1 ljudi po kvadratnom kilometru) znatan deo stanovništva, koje se bavilo praproizvodnjom, bilo je prinudjeno da potraži mogućnost za život van granica županije, fabrička industrija joj je bila malena i neznatna. Popis tvornica 1935. godine, pa industrijsko statističko snimanje godine 1942. pokazuje manji napredak, ali ni najveći broj fabrički-industrijskog radništva, koji se je mogao prikazati, nije dosegao 1% (0,94%) stanovništva. Područje županije 1942. godine, u vremenu fabričkog snimanja obuhvatila je ne samo južne i severne obale Balatona, nadalje saobraćajno dobro izgradjeno područje Nadjkaniže (Nagvkanizsa), nego za kratko vreme joj je pripadala i okolina Donje Lendave (Medjumurje). Po industrijskoj statistici ovo potonje područje bilo je bogato u prvom redu pogonima tekstilne industrije, ali bili su mu značajni i pogoni prehrambene industrije, a potrebnu energiju je pružala električna industrija. U celini tadašnjeg područja županije Zala vodeća industrijska grana bila je prehrambena industrija, a u pogledu broja radnika pak u županiji bogatoj kamenom i osnovnom materijom proizvodnje cigalja najjača je bila ova industrijska grana. No pogoni ove industrije su većinom sezonski radili sa vanredno nepovoljnim uslovima po radnike. (Vidi tablice.) Fabrička industrija je teritorijalno dosta koncentrirana, naseljivanje industrije uplivisano je saobraćajem i industrijom. (Vidi na mapama.) _ Industrijska grana u razvoju bila je hemijska industrija, čiji pogon u Bazakereći (Bazakerettve) je tada izgradjen, gde su nameravali iskorišćavati (američkim kapitalom) blago naftonosnih polja Zale. Glavna karakteristika županije je tada još bila, da su prirodna blaga, sirovine izvozili van granice županije, često i države, te je zbog toga rezerva radne snage bila prinudjena, da potraži mogućnosti života takodje van granica županije.
