Liszka József (szerk.): Az Etnológiai Központ Évkönyve 2012 - Acta Ethnologica Danubiana 14. (Dunaszerdahely-Komárno, 2012)

Tanulmányok - Silling István: A Bácska legrégibb kápolnái. Legendák, mondák, igaz történetek, dokumentumok vallomásai

Bedeutung der Region ist. Die zahlreichen, teils bis heute gut erhaltenen Kapellen repräsentieren bereits eine spätere Zeitspanne: sie wurden vorwiegend ex voto errichtet, und konzentrieren sich auf die westliche Peripherie der Batschka. Das Gedächtnis der heutigen Einwohner reicht zwar nicht bis in jene Zeiten zurück; mittels Archivmaterialien, kirchlichen Dokumenten und Kundgebungen der Lokalpresse lässt sich jedoch plastisch rekonstruieren, wann genau, aus welchen Gründen und von welchen Personen die am Ende der Türkenzeit entstandenen Kapellen erbaut wurden. (Übersetzt von Máté Csanda) Najstarije kapele u Bačkoj Na osnovu legendi, predanja, tzv. istinitih priča i pisanih dokumenata (Režime) Narodi koji su se nastanili u jugozapadnom delu velike Panónske nizije na levoj obali reke Dunav, u predelu koji se zove Bačka, pre hiljadu godina, oni su teritoriju zaposeli prema potrebama svoga nači­­na življenja. Njihova gradevinska kultura nije bila gradena od toliko čvrstog materijala da bi mogla odo­­leti vremenskim prilikama, te su nestala čak i zemljana utvrdenja (npr. od nekadašnje veoma značajne tvrdave Bodrog nemá ni traga). Od sakralnih objekata gradenih od cigle i kameňa su ostali samo pone­­ki fragmenti. Najstarije su ovde ruševine tvrdave Bač, koja je gradena od cigle, te je ona delimično mogla odoleti ne baš svim istorijskom nedačama, ali do danas govori o nekadašnjoj veličini, istorijskom značaju ovdašnje regije i njenih stanovnika. Od kasniji spomenika kulture su neki ipák sačuvani, te do naših dana postoje sakrálne kapele od kojih je večina zavetna, i nalaze se na periferiji regije, tj. u Zapadnoj Bačkoj, sve blizu Dunava. O nji­­hovom nastanku današnji žitelji skoro da ništa ne znajú, no ipak arhivska dokumenta, starí crkveni zapi­­si mogu nam biti od pomoci da odgonetnemo kako su se one gradile, kada i s koj im razlogom su ovde podignute na kraju vladavine Turaka u ovim krajevima. 196

Next

/
Thumbnails
Contents