36988. lajstromszámú szabadalom • Vadászfegyver
s gornje strane dvije sa cijevima istosmjerne izljebine, tako da ove saöinjavaju djelomiéni produzak straznjega provrta cijevi. Svaka izljebina imade na dnu po jedan plitki jarak, koji sluzi kao vodic perima vucinaboja (p), te je na mjestu gdje se pera kod otvorenog zasuna (b) nalaze udubljen, a izmedju ovih izljebina nalazi se dubok őetverouglat jarak, koji opet imade na dnu u svojim postranim stijenama manje brazde, te tako öitav jarak dobivá u prorezu oblik J_. Dno jarka je na 3 mjesta probuseno: kroz prvi dohvaca osigurna poluga (k) vanjski dio (m), kroz drugi dulji, kljunovi pera (i) kokote (f), a kroz treéi probusak pod cijevima zahvaca mestas (r) u jarak s doljnje strane vodica na zasunu (b). U dnu se jarka joste nalazi jedna udubina, u koju upada zasiguraé (1), zatim jedna brazda protezuci se od prvog probuska za osigurnu polugu (k) prema natrag do kraja, a sluzi prvom nastavku s doljnje strane vanjskog dijela (m) kod izvlacenja zasuna i rivanja istog unutar u zasignranom stanju. Jarak sam zalazi pridrzavsi isti oblik pod cijevi (a), te tvori tako Skulju, koja je zgora presvodjena vanjskim stijenama doljnjega djela cijevi. Oko lx /2 cm. izpred cijevi proáiruje se jarak u popreénu pacetvorinastu udubinu, kojoj dubina odgovara dubini jarka, a duzinom sirinu ovog nadmaáuje — odgovara uopce debljini i áirini zavora (d), tako da ovaj u zatvorenom stanju u nju zapasti moze. Straznji dio zaklopista (a) produljuje se u rep na kraju za saraf probusen, a samo je zaklopiste na mjestu gdje se nalazi poprecna paöetvorinasta udubina za zavor (d) izvana sve do cijevi odebljalo, dok je ostali dio koliko mu to jarak dopusta otanjen. Pod cijevima imade zaklopiáte nastavak prema dőlje, kojega doljnji dio pristaje u probusak doljnje ploce (c), a kroz sredinu je za saraf udesen. Zasun (b) je izradjen od jednog komada. Na doljnjoj strani nosi sinju, koja odgovara svojim oblikom srednjem jarku zaklopista (a), te pristajuci u njega sluzi zasunu (b) kao vodic. Trupina njegova sastoji u glavnom od dva öepa, koji prednjim svojim krajem zalaze u nabijali&te cijevi, a straznji im je dio odozgora toliko odrezan, da preostaju samo najdoljnji djelovi, koji pristaju u izljebine zaklopista (a). Zasun (b) je vertikalno produben, tako da u zatvorenom polozaju taj produbak őini vertikalni nastavak popreöne paőetvorinaste udubine u zaklopistu, te zajedno sa ovom éini suplji vodic zavoru (d). Taj produbak imade s prednje strane manju urezinu, u koju pristaje nos zavora (d), a na straznjoj drugu urezinu, u kojoj je miée zavorna poluga (e) te je radi ove s desne strane otvorena. U straznjoj njezinoj stijeni nalazi se jarak od sredine prema lijevo, a vodi usarafljeni klinac zavorne poluge (e). Jarak je taj na desnom kraju probusen, da se klinac iz vana u zavornu polugu (e) uáarafiti moze. Izmedju prednjili krajeva öepova nalazi se u zasunu (b) urezina, koja svojim oblikom i polozajem odgovara produzku gornjeg dijela srednjaca cijevi, a size do vertikalnog produbka za zavor (d) u zasunu. Vodic zasuna (b) imade u sredini neposredno iza vertikalnog popreénog produbka za zavor, uzduzni vertikalni produbak za kokote (f) sa popreönim provrtom za os njihovu. Zadnji je kraj vodicu, prorezan radi osiguraöa (m i 1) te sa svaké strane urezan za vodjenje ovog prvog, a prednji dio vodica nosi s doljnje strane uzduzni jarak, koji od vertikalnog produbka za zavor (d) mai ne do kraja njegovog, a sluzi za vodjenje medjasa (r). Svaki éep je za paljak probusen te imade na kraju s gornje kvake vucinaboja (o), a s dolnje pera (p) njegova. Dolnja je ploca (c) svinut komád ocijeli, kője je u sredini probusen za izbocak na doljnjem nastavku zaklopista (a), a oba su mu kraja za sarafe provrtana. Ploca je (c) izmedju srednjeg i prvog probuska uzduze vertikalno kroz srijedu produbena za medjas (r), a poprijeko za'njegovu os provrtana, izmedju srednjeg pako i zadnjeg nalazi se drugi uzduzni vertikalni produbak za odponce (j), koji se produbak na zadnjem dijelu produzuje s gornje strane u zlijeb. Na rubovima se tog produbka na
