13093. lajstromszámú szabadalom • Csavar lég- és vízmótorokhoz
— 2 — Pri porabi kao rijeéno gibalo ispunjen je kut, koji nastaje izmedju osi i krila, spreda prama strnji sa umetkom b h i l. Fig. 5. tako, da stranica b h na krilo. i l na os vijka prikovana bude, doőim stranica b l daje vijku prama struji siljast oblik te nedopusta, da se plivajnca tjelesa medju krilima zaustave. U tu svrhu sa i vrsi b e f na krilima Fig. 5. otsijeéeni. Os, kod rijeőnog gibala, moze biti drvena ili pako od kovine ; u poslijednjem aluőaju treba daje valjak supalj i vodn nepropustljiv, no u oba sluőaja treba ga tako dimensionirati, da cijela konstrukcija vijka bar priblizno sa dotiönom vodom specifiéno u ravnovjesje dodje. Fig 4. predoőuje najjednostavniju uredbu rijeenih gibala u porabi. Posredovanjem prenosnica sa zglobovima epoji se jedan ili öitav niz vijaka sa jednim zupéanim, na ővrstom stupu u vodi smjestenim vitlom. Yitlo je na stupu A tako smjesteno, da se svojim okvirom spustat i dizat moze. Bubnjevi vitla spojeni su zglobastim lancem, doéim zupéanice nad vodom stoje. Sraz struje na krila vijaka, prouzrokuje vrtenje vijaka, a posredovanjem osi prenosnica i vrtenje zupéanica ili vitla na stupu A. Tako vrtajuőa snaga moze se sa stupa A daljnijem prenosnicom po volji dalje na radne strojeve prenijeti. Ako su vijci sa doticnom vodom u ravnovjesju, tad ce njihova os stalan horizontalno lebdeci ili polozit poloáaj i u vodi tako zauzeti, da ce u prafcu struje stajati okomito na plostinu vitla; inaőe biti ce otklona. a sa ovim rastav snage, na stetu radne sile, polag poznatih zakona paralelogramnih sila. Skopőani vijci mogu od jednog te istog promjera biti, no bolje ce biti, ako su polag Fig. 4. prvom slijedeci sve veceg i veceg promjera, doéim razmak vijaka jedan od drugog treba da bude po prilici triput promjer pretstojeceg vijka pomnozen sa godisnjom srednjom brzinom dotiőne vode, ili pako objam vijka pomnozen sa srednjom brzinom, t. j. = 2r. üy. Pri porabi pretstojecih vijaka kao gibalo morske osjeke i plime, treba polag Fig. 3. da bude jedno krilo vece od ostala dva, jer kod osjeke i plime, samo simotamo talasanje vijka sluzi kao pokretna sila. Dimenzija valjka dotiönog vijka treba da bude tako velika, da uzmogne cijelu konstrukciju skupa sa prenosnim osima nad vodom drzati. Na os valjka nataknu se dva tuljka t t Fig. 3. Posredom tih tnljaka sapnut je vijak prama morskom dnu tako nepomicno u vodi, dane moze ni nad vodu niti na strann uslijed sudara struje odmaői. Os vijka spoji se ea prenosnicama a ove opet sa vitlom na obali, gdje se ljuljajuca snaga vijka na poznati naőin na radne strojeve prenijeti moze. Kod porabe pretstojeóili vijaka na mijestima, gdje im je prostor visine ograniéen, kao naprimjerkod brodovlja, kod nizih vodopada itd. treba dati krilma izrez elypsali Fig 9. ili 10., odnosno Fig. 14. Tim naéinom dobije vijak veci promjer a biva nize vi.sine, bez da tim svoj prvobitni karakter gubi, kao §to to Fig. 11., 12. i 13. predocuju. Vijci mogu neograniően broj krila iinati, no u neogranicenom srectvu, gdje je svrha sto viáe zraka ili vode vroz vijak propustati, kao na primjer kod vijaka pri uporabi za tjeranje brodovlja, bolje je ako vijak iz manjeg broja krila sastoji. U Fig. 11. nacrtan je vijak sa dvoja krila oblika Fig. 10. Ovakovi dvokrilni vijci korisno uporabit se mogu u maliinpromjerima no sa bizim zaokretajima za tjeranje brodovlja, doéim Fig. 12. trokrilasti vijak predoőuje, koji se u istu svrhu, no pri vécém promjern a manjem zaokretaju joá koristnije rabit moze. Da povrsina krila manja bude, bez da se tim promjer vijka umanji, izrezu se srafirani dijelovi a b i c Fig. 10. u smjeru Srafom oznacenim, ili dade se krilma neposredno oblik Fig. 14. Naprotiv kod vijaka nporabljenih u ograniőenom sredstvu, gdje svrha postoji, sto manje zraka ili vode kroz vi jak propustati, kao na primjer kod vodenih gibala Fig. 13.
