13093. lajstromszámú szabadalom • Csavar lég- és vízmótorokhoz

Izasao 14. prosinca god. 1898. POVLASTICNI UG. URED OPIS POVLASTICE 33roj 13093. RAZRED V/d/8 Vijak za zracna i vodena gibala. MITAR DIMITAR CVETKOVIC PODUZETNÍK OSIJEK. Dan prijave 19. rujna 1896. Predmet pretstojeceg izuma je trokrilasti vijak, kojeg su krila u tri smjera slomljena te postoji iz 3 X 3 = deret prama pravcu svoje oai, pod kutom od 45 stepena nagnutih ploha. Fig. 1. pokazuje takav vijak kao vetrenjacu; Fig. 2. i 4. kao rijeőno gibalo, a Fig. 3. kao gibalo morske osjeke i plime u perspektivi. Ovakovi vijci dadu se sastaviti iz tri plohe, bile ove paralelogramna oblika Fig. 6. i Fig. 7. ili pako oblika polu elypse Fig. 8. Vijak, za osjeku i plimu, sastavija se iz dvije plohe oblika Fig. 8. i jedne plohe Fig. 7. Na doticnim ploham konstruira se pravokutni trokut b a c Fig. 6., 7. i 8. Duz stranica a b i a c savijii se plohe protustavno u kut od 45 stepena ukosno tako, da dobiju slomljen oblik. Tako konstruirana n tri smjera slomljena troja kongruentna krila, odnoHiio dva kongruentna i jedno slicno no vece krilo, kod vijaka za osjeku i plimu, pricvrste se na opseg jedne osi, supljeg zeljeznog cilindra ili drvenog valjka u jednakim periferiőnirn razmacima uspravno i pravokutno tako, da ím temeljnice b c, trokuta b a c, uzduznu os u kutu od 45 stepena krizaju. [J svrhu boljeg priévrácenja, provide se krila u polovici svoje temeljnice b c sa polu pakruánima urezima, kojim je mala os polumjer dotiéne osi ili valjka. Ako sn vijci sastavijeni iz ploca, to im treba krila ojaöati sa zbicama; ako je vijak liven onda treba, da je debljina mu krila, odtemeljice prama krajevima cunjasta. Svagdje ondje, gdje je periferiéni prostor ogranicen, preporuőuje se konstrukcija pakriiznih krila, jer su ova od vece povrsine uz istu periferiju. Ovakovi vijci dadu se korisno uporabiti kao vjetreuo i vodeno gibalo, doőim se njihova gibajuca snaga moze razliöitim poznatim sredstvima na radne strojeve prenijeti. Obratno mogu se isti vijci raznim raotorskim silama u vrtenje dovesti, da sluze kao vjetrilo, da tjeraju brodove; da sisaju i tiscu odnosno uzdizu vodu itd. Kod porabe kao vjetrenjaca Fig. 1. ne mora odar na kom vijak svoje lezaje ima, gibiv biti, jer se vijak okrece ma otkud vjetar nanj upadao, no samo onda ne, ako struja ili sraz vjetra pravokutno na os vijka upada. Radi te poslijednje mane, treba da se osi vijka stalan pravac prama onom vjetru dade, koji dotiönim predjelom najvise vlada.