Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)
Uređenje i organizacija
savjetnik. U tom tehničkom uredu djelovale su još dvije podsekcije.36 37 Zadatak tog ureda bio je da: „na ájeloj Ugarsko-hrvatskoj obali, na riječkom podruju priprema sve lučke građevinske radove, planira, kontrolira, odrjava, prati radove u brodogradilištu, kontrolira ispravnost brodskih strojeva, pregleda sve brodske i kopnene kotlove, vrši nadzor kod jarujanja, tehničku kontrolu sijetionika, oznaka sidrišta, popločenja obale i cesta, lučka skladišta, pruge, obale, tovarišta, pristaništa, tehnički nadzor nad zdravstvenim i karantenskim zgradama na obali, njihove dogradnje i održavanje u ispravnom stanju, kao i sve zadatke hidrografije (hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe) na Ugarsko-hrvatskomprimorju. Tehnički ured Pomorske oblasti u Pdjeri radi, kontrolira i vrši nadzor nad svim tehničkim pitanjima oblasti, lučkih kapetanija i ekspozitura, ispostava, na svojplovidbi, strojevima i lučkim mašinama, čuva i bdi nad lučkim skladištima i njihovom održavanju u ispravnom stanju. Pješava sva pitanja u tehničkom uredu, priprema razne predračune i njihove planove, troškove, propisane nacrte i dijam planiranu potrošnju, odnosno donosi je razne opravdane prijedloge!'’37 Pročišćenim službenim naputkom (br. 8950/1892. od 7. II.) utvrdili su sve organizacijske promjene.38 Za vrijeme sređivanja gradiva nismo našli spise iz razdoblja od 1871. do 1889. godine. U tom razdoblju nastalo je 7590 urudžbiranih dokumenata (knjige urudžbenih zapisnika postoje, ali nedostaju spisi). Po našem mišljenju to je gradivo možda preuzelo nadležno ministarstvo, jer nijednom nije spomenuto gdje se mogu naći svi ti dokumenti i gdje su nestali.39 Godine 1872. Pomorska oblast je predložila da Martinšćica kao bolnica prestane djelovah i postane samo karantena za brodove i pomorce. Tu ustanovu također je nadzirala Pomorska oblast.40 Oblasti su pripadale još razne lučke kapetanije i ispostave, kao Lučka kapetanija Rijeka s ispostavom Ponsal, Bakar, Kraljevica, Selce, Novi Vinodolski, Crikvenica, Senj s ispostavom Sv. Juraj, Karlobag s ispostavom Jablanac i Stinica. U deset je godina djelovanja znatno porastao promet u riječkoj luci pa je Pomorska oblast morala povećavah i broj lučkog osoblja. Na cijelom Ugarsko-hrvatskom priobalju 1881. godine samo 26 pilota radilo je na lučkim pristaništima, a od toga 15 u gradskom.41 Oni su danonoćno bili u službi, jer je malobrojno osoblje u luci moralo na šest mjesta stalno i kontinuirano službovati.42 Upravom pristaništa u Rijeci rukovodio je lučki kapetan, a osim njega tu su radili još zamjenik kapetana, provodnik brodova, vježbenik, strojar, lječnik, skelar, čovjek koji je izračunavao volumen brodova (kubničar), kondukteri, vodiči i pratioci. U više lučkih kapetanija, radili su s manjim brojem osoblja, npr. isposta36 HR-DARI-0046 op. 1-XIII-1890. 37 Isto. 38 HR-DARI-0046 op. 8-1-1892. 39 HR-DARI-0046 op. 1-XII-1890. 40 HR-DARI-0046 op. 891-XII-1872. 41 Primjedbe: u Trstu je broj pilota u istoj godini je 60. 42—HR-DARI-0046 op. 2447-XIII-1881. 16
