Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)

Uvod

vladi, a u stvari u unutrašnjim poslovima, u sudstvu, bogoštovlju i nastavi bio je podređen mađarskoj vladi.

Ugarsko ministarsko vijeće 20. srpnja 1870. godine raspravljalo je o riječkom provizoriju. Hrvatsko-ugarskom nagodbom i tzv. „Riječkom krpicom” iz 1868. godine pitanje pripadnosti Rijeke nije riješeno, no pritisak Mađara, preko zajedničke Hrvatsko-ugarske vlade, da grad podvrgnu sebi bio je sve jači. Njihov je cilj ostvaren 1870. godine kad je u Rijeci uspostavljen Kraljevski gubernij za Rijeku i Hrvatsko-ugarsko primorje na čelu s guvernerom. Prije toga datuma, u srpnju iste godine, Hrvatski sabor prihvatio je „riječki provizorij” a kralj ga potvrdio. Guverner je bio ujedno i predsjednik Pomorske oblasd. 28. srpnja 1870. godine kralj je ukinuo kraljevskog povjerenika, potvrdio i odredio provizorij. Istodobno vratio je Riječku županiju i povlašteni gradski i seoski bakarski kotar i spojio ih s Kraljevinom Hrvatskom. Sljedećeg dana razriješio je kraljevskog povjerenika Edu Cseha i imenovao je mlađeg grofa Josipa Zichyja12 za guvernera kome se kao guverneru i predsjedniku Pomorske oblasti izvršna vlast protezala i prostirala također na hrvatsku obalu. 13

Za riječkog provizorija na čelo grada, za upravitelja, imenovan je guverner. Njega je, na preporuku ugarskog ministra predsjednika, imenovao kralj. Od 1873. godine guverner je bio ujedno i predsjednik Pomorske oblasti u Rijeci. Između 1870. i 1889. godine guverner je istodobno bio ravnatelj, direktor gradskih financija i član Gornjeg doma u parlamentu.14 Prvog predsjednika Pomorske oblasti naslijedio je 1872. godine grof Géza Szapáry, 1883. godine grof Ágost Zichy, a u ožujku 1892. godine grof Lajos Batthány. Njega je naslijedio 1896. godine Tivadar Batthány, kasnije grof László Szapáry (1899.-1903.), barun Ervin Röszner (1905.), grof Sándor Nákó (1907.-1909.), grof István Wickenburg (1911.-1912., 1914.-1917.), Tamás Bíró (1913.) i Zoltán Jekelfalussy (1918.). Provizorij je potrajao do 1918. godine. S raspadom Austro-Ugarske monarhije prestao je djelovati i Riječki gubernij. Bez predsjednika djelovala je Pomorska oblast 1897.-1898., 1904., 1906. i 1910. godine, a u tom su vremenu zamjenici guvernera upravljali tom institucijom.15

12 Magyarország vármegyéi és városai. Fiume és a magyar-horvát tengerpart (szerk. Kemény Ödön, Körösi Sándor) Bp., (1896.) Apollo Rt. (dalje: Mo. vm.) 92. p.; Magyarország története 6/IL, Főszerk. Kovács Endre, Szerk. Katus László. Bp., 1979. Akadémiai K. (dalje: Mo. tört. 6.) 803. p.; Kozári, 2005. 52.-53. p.

13 O-MM.

14 Magyar Nagylexikon 8. Bp., 1999. 59. p.; WWW. 1 OOOev.hu: 1885. VII. te. 4. paragraf A. c.

15 Državni arhiv u Rijeci (dalje: DARI) Fond Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci — spisi (dalje: HR-DA- RI-0046) prezidijalni spisi (dalje: pp.) 152.-III.-1915.; O-MM.; Mo.vm.88.-89., 92.; Imenici i činovi oficira u Mađarskoj (dalje: Mo. tnet.) 1897. 124. p.; 1898. 342. p.; 1903. 361. p.; 1904. 191, p.; 1905. 197. p.; 1906. 208. p.; 1907. 209. p.; 1909. 211. p.; 1910. 228. p.; 1911. 230. p.; 1912. 234. p.; 1913. 242. p.; 1914. 249. p.; 1917. 272. p.; 1918. 213. p.

12