Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-190

190. országos ülés 1907 Julius 3-án, szerdán. 395 ja imadem sasvim drugo mnijenje. Sada mi je stvar jasna. Ova zakonska osnova samo je izlika. Ova zakonska osnova o duznosti zeljeznickih cinovnika bila je samo izlika, samo vanjska forma, kojom se htjelo prokriomcariti uzakonjenje magjarskoga jezika na terítoriju Hrvatske i Slavonije i upravo se islo za tim, kako sam opazio kroz ovo mjesec dana zestoke debate, da se ovaj paragraf 5. od strane Magjára posto po to provede. Visoki sabore! Ovo je jedna velika nepravda, koja se hrvatskom narodu nanasa i to nepravda koju Magjari nicim nece moci opravdati ni pred svojim zemljacima, a kamo li pred stranim objektivnim sudcem. Za sto je to velika nepravda ? Nepravda je velika za to, jer stoji u protuslovju sa temeljnim zakonom, na kojem je osnovana ova zajednica, koja obstoji izmedju Ugarske i Hrvatske. U tom temeljnom zakonu te nase zajednice, kako je vise puta spomenuto u óvom vis. saboru, jasno stoji kao sunce zajamceno i to izkljucivo pravo hrvatskog jezika na terítoriju Hrvatske. U §. 56. nagodbe jasno se kaze, da se u svim hrvatskim autonomnim uredima ima izkljucivo upotrebljavati krvatski jezik, a u §. 57. opet se jasno i nedvoumno tvrdi, da se hrvatski jezik imade upotrebljavati kao sluzbeni [u zajedniekim uredima u svom zajedniekim stvarima kője su u temeljnom zakonu od g. 1868. kao zajednicke priznate, a medju tim zajedniekim poslovima, naroeito su navedene i zeljeznice kao zajednicki posao. Sad braca magjari hoce, da unatoc zakona uvedu na zeljeznice magjarski jezik. Visoki sabore! Ovo je velika nepravda koja se hrvatskom narodnu nanasa i to nepravda na onoj stvari, koju svaki narod najvise cijeni i za koju svi narodi koji su imali svijest svoju budnu i cistu i postenu svi su se borili kao za svetinju svoju te krv za nju lijevali te na hiljade na bojnom polju pogibali. A danas, vis. sabore, vi hrvatskom narodu ovu svetinju, hrvatski jezik, nasilnim nacinom, protuzakonito otimate! proti ovakovoj nepravdi i ja kao zastupnik hrvatskog naroda prosvjedujem ovdje javno pred cijelim . magjarskim i hrvatskim narodom, prosvjedujem pred cijelom j Europom proti tako velikom nasilju. Mi prosvjedujemo proti tomui ocitujemo, da takov zakón, koji je u ocevidnom protuslovju sa temeljnim drzavnim zakonom nagodbom, nikada priznati nece mo, i Hrvati ce prije svi de jednoga izginuti nego dopustiti, da na Hrvatskom teritoriju magjarski jezik bucle zakoniti jezik. (Taps a jobbközépeit.) Visoki sabore! Ovo je velika nepravda, koju vi pocinjate hrvatskom narodu. Nagodba, koja je sklopljena izmedju Hrvatske i Ugarske, do danas je mnogo puta vec porusena, s Vasé strane pocinjene su tolike nepravde, da smo citavu knjigu o njima napisali. Ova je nagodba vec sasvim izderana, vec se ne moze na njoj náci citavoga mjesta tako je povriedjena, a danas ministar Kosut i opet je jednu ranu joj zadao, no ja mu kazein da, ce mo mi tu nagodbu poderati! Tim sam svrsio. (Taps és helyeslés a jobbközépen. Zivio!) Elnök: Ki következik? Gr. Thorotzkai Miklós jegyző: Lisavac Mladen. Lisavac Mladen : Visoki sabore! Kad sam jucer podnio svoj j>redlog kod prvoga paragrafa zakonske osnove o zeljeznickoj pragmatici, nije mi ni na kraj pameti bilo da se posluzim jednini netacnim ili izkrivljenim drzavo-pravnim izrazom. Ja sam htio da u smislu zakona nadjem izraz, koji bi bökje odgovarao, nego li onaj koji se u samoj zakonskoj osnovi nalazi. Moglo bi biti da sam koju rijec pogriesno razumijo, ili da neznam, da je koji zakón promijenjen, ali da Vas uvjerim da sam se strogo zakona drzao, kad sam izpravak svoj podnio, procitati cu vam zakón, koji je u krieposti, a to je § 59. nagodbe od g. 1868. Taj § glasi (olvassa): »Kijelentik továbbá, hogy HorvátSzlavonországok, mint külön territóriummal biró politikai nemzet.« Ako ovo nije jasno, neznam sto je jasno? § 65. nagodbe kaze (olvassa) : »Horvát-Szlavónországok területi épségét Magyarország elismeri.« Ja sam na temelju ova dva paragrafa za kője neznam, da su ikada izmi jenjeni, svoj izpravak pridonio, pa mogu kazati: samo onda ako je taj zakón kojim drugim zakonom promijenjen — kojim nacinom neznam, jer u smislu §. 70. nagodbe bar nije — samo onda sam ja pogrijesio, inace ne. Visoki sabore! U mom izpravku stoji ujedno i to, da se zakonom ovim ne uredjeje sluzba zeljeznicarskih cinovnika i namjestenika, nego samo prava i duznosti stalnih is privremenik namjestenika svih zeljeznica lezecih na podrucju zemalja krune sv. Stiepana. Ovaj predlog stavio sam radi tóga da se nebi moglo kazati da se one zakonske odredbe protezu na zeljeznicke cinovnike, jer drzim da bi takovih zeljeznickih cinovnika karaktebio vise javnopravni, a posto ste vi sami govorite, a i sama zak. osnova u obrazlozenju kaze, da su Zeljeznice privatnopravno poduzece, to drzim, da je bolje govoriti o namjestenicima nego o őinovnicima, jer drzavni cinovnici imadu javnopravni karakter. Visoki sabore! Ovaj predlog podnio sam u sasvim drugoj situaeiji nego je danasnja. Danas poslje predloga g. ministra trgovine, drzim da mi valja izjaviti naroeito, da je ucinjena ovim jedna velika pogrieska, koja moze donjeti sa sobom mozda neizmjernih hrdjavih posljedica 50*