Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-181

30 181, országos ülés 1907 június 21-én, pénteken. kazao, da se to, dali ce se dali dorvola pristupa u kője drugtvo, imade prosudjivati sa stanovista natinalnog. Kad to govori clan zajednicke vlade, koji kasé, da je clan ugarske vlade, onda znamo, da je to inadzarsko stanoviste, a ne stanoviste hrvatsko, a ja kao delegat Hrvatske ne mogu dozvolit, da se dade ministru trgovine takova vlast, da moze zabraniti zeljeznickom namjesteniku na teritoriju kraljevina Hrvatske i Slavonije, da ne smije pristupiti primjerice kojem hrvatskom pjevackom drustvu, da ne smije pristupiti drustvu sokolskom, da ne smija pristupiti knjizevnom drustvu hrvatskom ni citavnici t. d., jer bi mu se inace mogla űzeti sluzba. To stoji u opreci s nacionalnim idealima ali ne vasim madzarskim nego hrvatskim. Grahovac Mirko: Ne bi smio ni u hrvatsku citaonicu ici! Pinterovic Ante: Ovaj paragraf ne samo da zadire u autonomiju Hrvatske, nego ta ustanova paragrafa 29. mogla bi se kod nas jako zlorabiti i po njoj bi se mogao proizvesti növi sukop i nezadovoljstvo u hrvatskom narodu. Jos se je gospodin drzavni tajnik Szterény u jucerasnom svom govoru pozvao na sigurno liberalnog ministra francuskog Brianda. Ali, ako je ovaj 'govorio, da se moze nesto sa stanovista nationalnog uciniti, onda se ne smije zaboraviti, da je Francuska sasvim nationalna drzava, da tamo zive samo narod francuski. Hrvatsko-ugarska zajednica nije drzava jednog naroda, tu su dva politicka naroda, dva teritorija. Ne moze se dakle zajednicki drzavni tajnik Szteréuy s pravom postaviti na ono stanoviste, na kője se je postavio francuski ministar Brianda. I zadnji passus tóga paragrafa — abstrahiraf od tóga, da se moze s nacionalnog stanovista zlorabiti •— moze se zlorabiti takodjer s jednoga drugog stanovista, sto se tu ne moze vrsiti nikakova kontrola, jer se jednostavno kaze, da namjestenici ne mogu biti clanovima takovih drustava, kojih svrha se j>o sudu ministra trgovine ne moze dovesti u sklad sa interesima zeljeznicke sluzbe. To je odvec opcenita ustanova, koja daje slobodne ruke ministru da moze sasvim po svojoj miloj volji postupati i cinovnicima zeljeznickim zabranjivati da stupaju u drustva. I. §. 32. bio je takodjer predmetom kritike sa strane mojih drugova, pa i ja nemem razloga, da ne bi i ja podvrgao taj paragraf kritici. § 32. glasi (olvas): »Pednu kaznu moze svaki predpostavljenik nametnuti svomu podredjeniku, prije nego se redna kazna odmjeri, imade se namjestenik preslusati glede sjuzbovnog prekrsaja, kojim je okriyljen. Proti odmjerenju redni kazni moze se namjestenik u smislu §. 12. prtuziti, ali prituzba neima odgovne • moci«. TJ tom, da ta prituzba eksekuciju kazne ne odgadja, u tom lezi necovjecnost ove ustanove, jer svaki őovjek moze pogrijesiti u afektu diktirati jednu vrlu osjetljivu kaznu, koja se imade smjesta pretrpjeti. Tim se cini iluzornom pravo apelacije, te mi se cini, kao da je ovomu §. kumovao apsolutisticki prugel patent odnosno ono nacelo, kője je vrijedilo kod vojske: Pretrpi batine, a onda se mozes potuziti. §. 33. glasi ovako (olvassa): »Sluzbovni prekrsaji koji se kazne disi plinarnom kaznom, je su narocito: 1. hotimicni prekrsaj sluzbovnih duznosti; 2. cini ili prepustaji koji potjecu iz nemarnosti prigodom obavljanja sluzbe: a) kojima se ugrozava promet, pruga i pripadci te sigurnost namjesteni ka ili opcinstva; b) koji se i nakon najstrozih rednih kazna opetuju; 3. sudjelovanje u obustavi rada (strajhu) ili mlitavo obavljanje sluzbe u svrhu da se pod izlikom tocnog obdrzavanja propisa otesca ili zaprijeci promet (pasivna rezistcneija), isto tako sudjelovanje u dogovoru ili skupstini, koja imade tu svrhu ili drazenje i poticanje na strajk i pasivnu rezistenciju. 4. sablaznjivo ponasanye. Sve ov ustanove ne samo da su dragonske, nego i ne liberalne. Ovo, sto je pasivna rezistencija tako siroki pojam moze biti predpostavljeniku veliki izvor sekiranja namjestenika. Pretpostavljeni moze u svakom casu pozvati namjestenika na red jer da pravi pasivnu rezistenciju, Namjestenik recimo zapali cigaretu, a imao bi skoro doci vlak. To opazi pretpostavljeni, koji ga bas osobito ne voli, i on moze odmah da ga globi i sudi apelacija néma odgodne moci, i tako se mogu otvoriti vrata najvecoj veksaciji. Ima i drugit stvari, ali neka bude ovo dosta. Idem dalje. Gospodo moja, ja moram da pozalim, sto je do ovoga sukoba iz medju vas i [nas doslo, kao sto zalim i to sto se je proslin dana u ovoj kutíi dogodilo da nam visoko predsjdnoctvo nije dalo u ovoj kuci govoriti. Gospodo pitate kako je doslo do tóga sukoba ? Ja drzim, da su prigovori proti ovoj osnovi, sto su sa strane Hrvata izneseni opravdani. Kad bi ministar Josipovics, zauzeo, kako je to bio ucinio njegov otac, strogo zakonsk stanoviste, da na zeljeznicama ne moze da bude drugi jezik nego Hrvatski sluzben, ja drzim, da ova osnova ovakova ne bi ovamo dosla, nego bi odmah u zametku bila ugusena. Hrvatski ministar trebao je u mini starskom vijecu da kasé. Ako ne ceté da zadovoljite zakonitom stanovistu Hrvata ja idem! Jer on to ucinio nije, mi se ne mozemo oteti sumnji, da on za ovaj spór nosi veliku odgovornost prema