Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-181

11 181. országos ülés lí)ü7 június 21-én, pénteken. drznavu vlast da prisvoje Ugarskoj i dau svim uredima sto se tice uredovanja, uvedu madzarski jezik. Poeetak imao bi da bude ucinjem óvom zakonskom osnovom o pragmatici zeljeznickoj, jer tu je jos najlakse braniti ovo stanovilte. A kad se to jedamput ucini, onda ce se madzarski jezik kao uredovni u nutarnjoj sluzbi moci dalje siriti do poreznih ureda, nopce financijalnich organa i sriju ostalich zajednickih ureda u Hrvatskoj. Postovani gospodin ministar Kossuth nekako je u svom govoru nagovjestio, da imade ovakav jáan i da bi mogla biti ova tendencija, jer je gospodin ministar rekao, da bi se u dogledno vrijeme mogla donjeti pragmatika i za ostale zaljednicke cinovnike. A i gospodin drzavni tajnik Szterény dao je u svom jueerasnom govoru tomu izraza i sada, ako mi j>ropustimo kodifikaciju madzarskog jezika u zeljeznickompitanju, onda je tim stvoren pogibeljan precedens za uvadjanje madzarskog jezika kod svib. zajednickih ureda u Hrvatskoj i Slavoniji. (Helyeslés- és taps a jobbközépen.) Istina, da se ta tendencija ne nioze dokazati, ali se moze na to misliti, jer pitam ja sada vas — i pitam vas sasvim otvoreno i zelim od vas cuti sasvim lojalni odgovor — pitam vas, kako ste dosli do tóga, da ste donjeli danas zeljeznieku pragmatiku s niadzarskim sluzbenim jezikom? Nemojte se varati, moze gospodin drzavni tajnik Szterény makar koliko naglasivati, da se ovdje ne uzakonuje jezik, madzarski kao uredsvoni na zeljeznicama, to nije istina. Ja kazem ponovno, da je taj madzarski jezik zato uvjet za kvaliíikaciju, sto se stoji na stanovistu, da je madzarski jezik na zeljeznicama sluzbeni. Pitam vas dakle, zasto ste dosli danas sa óvom i ovakovom zakonskom osnovom, kako ste dosli do tóga zahtjeva, da madzarski jezik kodificirate ? Do sada je bio za nas jedanzalostni status quo. Prema tomu status qou-u, koji je osnovan na natedbama, protivnim osnovnom drzavnom zakorni, bio je zvanicni jezik na zeljeznicama madzarski. Mi ni smo ni slutili, da ce se naskoro donjeti i pragmatika zeljeznica, kojom ce se htjeti kodificati ovaj status quo, ali kad smo saznali za tu osnovu, mi smo svi bili tóga misljenja da izmedju nas, da izmedju misljenja naseg i misljenja zastupnika neodvisne stranke madzarske treba náci nácin, da se sjjor, koji moze buknuti kod tóga pitanja, odlózi ili sasvim onemoguci. Zajednica vlada — neőu da ka2em: nije htjela nikako izici u susret nasim zahtjevima za sporazum — zajednicka vlada stavila nam je u izgi ed nekakve koncesije, kője bi mogle da zadovolje tu teznju, tu zelju za izravnanjem. Te koncesije, sto, ih je zajednika vlada stavila, dosle su do izrazaja u zakonskoj osnovi o zeljeznickoj pragmatici. Te su concesije one prirode, da se nasem jezíku na teritoriju kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije dopusti privilegij saobracajnog jeziku, a medjutim da se madzarski jezik kodificira kao uredovni, kao sluzbeni jezik. Mi ni smo tóga primili, i eto razloga. da se gospodin drzavni tajnik Szterényi, gospodin ministar trgovine Kossuth i gospodin ministar predsjednik Wekerle za cude toj nasoj tvrdoglavosti. Ja mislim, da nemaju razloga da se cude ! Sasvim je druga stvar onaj status quo, koji se osniva na naredbama izdanim u ime ministra trgovine, a sasvim je nesta drugo, ako se to nezakonito stanje hoce da pretvori u zakonito. Onda, dok se je madzarski jezik na zeljeznicama u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji osnivao na naredbenim propisima, onda smo imali jos uvijek nade, da cemo moci zakonito stanje dovesti do uvazenja. Ali u slucaju, kad bi smo mi sami pristali na to, da se madzarski jezik uzakoni, kad bi mi sami dozvolili. da nezakonito stanje postane zokonitim, onda bi smo si odrezali sve putove, sto vode do uvazavanja nasih prava i naseg zakonitog stanovista. (Helyeslés a jobbközépen.) Kako se dakle moze gospodin ministar trgovine da cudi, kako se moze gospodin drzavni tajnik praviti, tako neupucenim u nase raspolozenje i toboz ne pojimati, kako mi necemo da primimo te blagodati, äto nam ih on pruza za volju tóga. sto cemo svoj rodjeni jezik izdati i napustiti. Visoki sabore! Moji postovani drugovi dirnuli su i u pitanje, kője je takodjer vrlo vazno u ovoj zakonskoj osnovi, a to je pitanje socialno. Ja se ne cu sada baviti tim pitanjem, ja cu samo spomenuti, da se nisam nadaornozda da od postovane pucke stranke, mozda da od postovane ustavne strankeno nisam de nadao od stranke nezavisne, da ce doci pred javno mnijenje kraljevine Ugarske, da ce doói jired fórum Evrojje s ovakovom jednom reakcionarnom sakonskom osnovom. Kad bi to bila ucmila pucka stranka, kad bi to bila ucinila bivsa liberalna a sada ustavna stranka, ja se tomu mozda ne bi ni cudio, ali kad je ovakovu jednu zakonsku osnovu donjela stranka nezavisna, koja jogina ovdje predstavlja madzarsku demokraciju, onda ja dolazim u sumnju, da je prava demokracija temelj, na kom je sazidan prograinaticni rad postovane nezavisne stranke. Moji su drugovi pokazuli upravo seciranjem ove zakonske osnove sa stanovista socijalnog, da mi ne bi mogli glasovati za uju u svim njezinim detaljima ni u ónom slucaju, kad bi drzavo pravna strana osnove odgovarala nasem shvacanju i nasem stanovistu. I kad su, moji drugovi i to dokazali onda je jasno, da izmedju nase stranke i izmedju stranke vasé izbija jos jedan veliki jas, koji nam moze protumaciti, za sto ti politickim i drzavo pravnim pitanjima same osnove ne mozetno doci do nikakova spo-