Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-179

179. országos ülés 1907 június 19-én, szerdán. 463 suju beriva zeljeznickih namjestenika, takodjer je skroz nepravedna, te moze zadovoljiti samo neke i to one vise cinovnike, dok za one nize po toj osnovi ostaju tek mrvioe, a onim najnizim i najpotrebnijim ta zakonska osnova ne daje nista. Nepravedna je ta osnova, jer 6769 cinovnika dobivá po njoj 2,235.950 K, dakle dolazi na jednoga prosjecno 370 K, povisice, a ostalili 34.506 namjestenika nizega cina dobivá 5,917.000 K, dakle 170 K, prosjecno po osobi. Povisica place einovnika varira izmedju 12-i 20°/o, podcinovnika podvornika i strazara dosize najvise 9°/o. Oni na najvisim sluzbenim mjestim dobili su najvise, a oni na nizim sve manje i manje, dek 39.300 zeljeznickih radnika kr. ug. drz. zeljeznica nije dobilo ni filira. Visoki sabore! ííase cijelo ljudsko drustvo ide za tini, da se poboljsa stanje onomu stalezu, koji je najpotrebni, gdje je vrelo, gdje je leglo svih socijalnih rana. TJ danasnjim prilikama, u vrijeme opce skupoée, gdje si moze onaj, koji imade malo vééi dobodak, pomoci time, da suzi svoje luksoriosne potrebe, gdje si onaj, koji imade minimum najpotrebniji na za njegovo uzdrzavanje, ne moze pomoci nicirn, jer svojib potreba ne moze ni u cem s uziti, u to vrijeme, gdje cijelo ljudsko drustvo naklanja simpatije onim nizim slojevima i zeli, da se poboljsa njibovo stanje, u to vrijeme iznosi se ova zakonska osneva o poboljsanju beriva, koja najnizima i najpotrebnijima ne daje ni jednoga filira! Kad ustajem u obranu ovib najnizih slojeva zeljeznickih namjestenika, cinim to kao Hrvat, je se kod nas visa mjesta zeljeznickih einovnika popunjuju iskljueivo madzarima, mjesta predstojnika jjostaja, kod kojih treba nesto znanja hrvatskoga jezika popunjuju se slovackim zidovima, a najniza mjesta, mjesta strazara, nadnicara i radnika popunjuju se tek s nasim ljudima. I radi tóga dizem svoj glas protiv te zakonske osnove, jer u prvom redu udara moga covjeka, udara Hrvata. Visoki sabore! Kao sto je óvom zakonskom osnovom ucinjeno. tako je bilo u praksi vec i od prije, kako se to vicli iz izvjeséa gospodina ministra predsjednika Aleksandra Wekerla o poslovanju vlade god. 1905. kad je gospodin ministar izjavio, da je god. 1905. bilo 39.315 radnika kod drzavnih zeljeznica, koji su imali zasluzbe 28,429.845 K, dok je 6.711 einovnika imalo 20,385.336 K, a 12.433 einovnika 23,513.076 K, i 24.682 posluznika 25,588.715 K place. Dakle radnici, kojih je samo za 4.511 bilo manje nego svih drugih, imali su jedva 1/3 svekolike zasluzbe i place, koja se je trosila na personal zeljezuicki godine 1905. Dakle je administrativnim jjutem uvedena ova praksa, koja je dosele zapostavljala zeljeznicke radnike, to se istata praksa zeli sada uzakoniti time, sto se óvom zakonskom osnovom povecaju beriva zeljeznickih einovnika, a na zeljeznicke radnike ne s vraca se pozornost. Ta je nepravda tim veca, sto piaca einovnika iznosi j>rosjecno 3000 K, godisnje, piaca podcinovnika 1200 K, godisnje, posluznika 1050 K, godisnje, a zasluzba radnika prosjecno 723 K, godisnje, dakle niti dvije krune dnevno. Visoki sabore! Doduse obrazlozenje ove osnove kaze kao utjehu toj pastorcadi, da nadnice nisu uvrstene medju »osobne« nego medju »stvarne« izdatke. Ja jjrije svega kao covjek zalim, da se covjek, pa bio on i tezak, radnik najnize vrsti, da ga se snizuje do stvarii i stavlja medju stvarne izdatke, kao sto véli obrazlozenje ove zak, osnove. Obnazlozenje ove zakonske osnove kaze nadalje, dda ce se nadnica udesavati prema potrebi, jer da i onako rade kroz cijeln godum. Glospodo, ova utjeha ne vrijedi nista, jer znamo, da zelj. radnici rade samo preko ljeta, proljeca i kroz jesen, a po zimi nemaju nikakove nadnice. Ova im osnova ne daje nikakove povisice, kojom bi mogli da se obskrbe za ono vrijeme, kad ne budu mogli zasluzivati. Obrazlozenje toj zak, osnovi stavlja ovim radmeima jos i to u izgled da ce im se naredbenim putem povisiti njihove place. Visoki sabore! Tim se oni opet prepustaju na milost i nemilost dotienom ministrn, prepustaju se na milost i nemilost administrativi. A oko se radi o tom da se jednom potrebnom stalisu pomogne, onda mislim, da je pogreska, da se prepusti volji pojedinca, do o tom odlocuje. Visoki sabore! Prelazeci preko osnove o povisici piaca zelj. namjestenika na zakonsku osnovu o sluzbenoj pragmatici, moram naglasiti, da su glede nje govoriti s dva stanovista: sa stanovista humanoga, a onda sa stanovista hrvatskoga-kao Hrvat. Vis. sabore! S gkedista, kao covjek, ne mogu primiti ove zak. osnove radi tóga, jer ona na mnogo mjesta upravo ponizuje dostojanstvo covjeka, dostojanstvo zeljeznicara, te jer ]e ona je po smjeru svome reakcionarnai inkvisitorna. Ja necu ovdje citati doticne paragrafe ove osnove, vec cu samo upozoriti na one ustanove, koji ma cu potkrijepiti moci izrecenu tvrclnju. Ja cu prije svega upozoriti na ustanovum § 2, koji ba koncu glasi (olvassa): »Ölanovi stalnog kao i privremenog osoblja smatraju se sa gledista uporavljivanja kaz. zakona javnim cinovnicima«. Óvom stavkom isporedjeni su u pogledu odgovornosti zelj. cinovnici sa javnim sluzbenicima. Tim se na njih navaljuje jedna veca odgovornost, meée se na njih veca odgovornost. Takovim ustanovama prozeta je cijela osnova: i namicu im se vece duznosti, a ne daju im se nikakova prava. § 15 ove zak. osnove izvrgava zelj. namjestenike premjestanju u svako dóba, kad se to pretpostavljenoj oblasti svidi. Visoki sabore!