Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-178

178. országos ülés 1907 június 18-án, kedden. 409 nácin, koji je za vas i za nas dostojan to u ime podpisanih iznasam slijedeci predlog. (Ol­vassa) : »Podpisani predlazVmo s razloga, sto u ra­spravi zastupnicke kuce nalazecoj se zakonskoj osnovi o slázbenoj pragmatici zeljeznickoj imade ustanova, kője sadrzavaju sporna pitanja od­noseca se na tumacenje i uporavljivanje zak. cl. XXX. iz god. 1868. doticno zak. cl. I. iz god. 1868; s razloga, sto po ustanovi § 70 istili za­konskik clanaka, ne moze u njima inartikulirana nagodba izmedju kraljevine Ugarske te kral­jevine Hrvatske i Slavonije biti predmetom promjena ínim putem, nego onim, kojim jeudjelo­tvorena, pristupom, naime svih onih cimbenika, koji ju sklopise; s razloga, sto u raspravi stojeca zakonska osnova o sluzbenoj pragmatici zeljeznickoj u ovomu sadrzaju svoinu ne moze biti raspravl­jena po ovomu zakonodavnom tjelu; s razloga, sto je u svezi sa óvom zakonskom osnovom donesena na raspravu i zakonska osnova o uredjenju beriva zeljeznickih éinovnika, koja je po samoj naravi svojoj presna; da visoki sabor stvori zakljucak, da se zakonska osnova o sluzbenoj pragmatici zelje­znickoj odjeli od zakonske osnove ob uredjenju beriva zeljeznickih namjestenika, skine sa dne­vnoga reda i povrati vladi na preradnju i udesenje odgovarajuce jjrepornenutim zakonskim clancima XXX. doticno I. iz 1868, a zakonska osnova ob uredjenju beriva zeljezniökih namje­stenika da se samostalno i odniah raspravi. U Budimpesti, dne 18. lipnja 1907.« (Tizenhárom aláírás.) (Zajos helyeslés és taps a jobbközépen.) Elnök: Van szerencsém a t. háznak jelen­teni, hogy a képviselő ur indítványát magyar nyelven is beadta az elnöknél. Kérem Hammersberg László jegyző urat, szíveskedjék ezt az indítványt felolvasni. (Hall­juk ! Halijuk!) Hammersberg László jegyző (olvassa): »In­dítvány. Azon indoknál fogva, hogy a tárgya­sás alatt álló és a vasúti szolgálati pragmati­káról szóló törvényjavaslat oly rendelkezéseket tartalmaz, melyek az 1868. évi XXX., illetve az 1868 : I. t.-czikkek értelmezése és alkalma­zása tekintetében vitás kérdést képeznek: tekin­tettel arra, hogy ugyanezen törvényczikkek 70. §-ának rendelkezése szerint az azokban beczik­kelyezett, a magyar királyság .... Thaly Kálmán: Ne olyan gyorsan! Egy szót sem értünk! (Halljuk! Halljuk!) Hammersberg László jegyző (olvassa):... és horvát-szlavón királyság közötti kiegyezés meg­változtatása más utón nem történhetik meg, mint a mily módon az létrehozatott, t. i.: mind­ama tényezők közreműködésével, a melyek ezt megkötötték; azon indoknál fogva, hogy a tár­KÉPVH. NAPLÓ. 1906 1911. X. KÖTET. gyalás alatt álló s a vasúti szolgálati pragma­tikáról szóló törvényjavaslat ilyen tartalmánál fogva ezen törvényhozó testület által nem tár­gyalható; végül azon indoknál fogva, hogy e törvényjavaslattal kapcsolatosan az államvasuti alkalmazottak (Halljuk! Halljuk!) illetményei­nek rendezéséről szóló törvényjavaslat is tár­gyaltatik, a mely sürgős természetű: alulírot­tak indítványozzuk, hogy a t. ház határozza el, hogy a vasúti szolgálati pragmatikáról szóló törvényjavaslat a vasúti alkalmazottak illetményeinek rendezéséről szóló törvényja­vaslattól választassák el, s vétessék le a napirendről és adassék vissza a kormánynak, hogy azt a fentemiitett 1868. évi XXX., illetve I. t.-czikknek megfelelőleg dolgozza át, a vasúti alkalmazottak illetményeinek rendezéséről szóló törvényjavaslat pedig függetlenül és azonnal tár­gyaltassék. Budapest, 1907. évi június hó 18.« Következnek az aláírások. (Felkiáltások jobb­fel".!: Ezért kár volt ilyen hosszú beszédet mon­dani ! Rövidebben is megmondhatták volna!) Elnök : Szólásra ki következik ? Raisz Aladár jegyző: Lorkovics Iván! (Az elnöki széket Rakovszky István foglalja el. Zaj.) Lorkovic Iván : Visoki sabore! Moram reci, da ne uzimam rado ri6Cj JGP ZtlCiclCtl moja, nakon govora mojih jjredgovornika sa hrvatske strane, govoriti o ovoj zakonskoj osnovi znaci isto, sto i hodati j>o rusevinama, jer od ove zakonske osnove moji su predgovornici sa hrvatske strane ucinili jednu rusevinu. S vasé strane nije dosada ucinjeno nista, da se argumenti, koji su donesem s nase strane, izprave, nije ucinjeno nista u obranu vasega stanovista. (Zaj. Halljuk!) Elnök (csenget): Csendet kérek! Lorkovic Iván : Nije ucinjeno nista, da ovu osnovu sacuvate bar s moralne strane, kao jednu cjelinu, koja imade opravdanu moralnu i pravnu podlogu, da stece ime zakona. (Tako je!) Moja gospodo! I zato govoriti danas o ovoj zakonskoj osnovi znaci hodati po rusevinama, za to govoriti o ovoj osnovi za mene stvar je nezanisniva. Ali, ako ipák govprim, cinim to za to, sto i ja kao i svi moji drugovi s ove strane visoke kuce osjecamo neizmjernu odgovornost, koju sa sobom donosi rasprava o ovoj zakonskoj osnovi. Osjecanje odgovornosti potjeca odatle, sto smo mi svi duboko uvjereni, da se danas ovdje ne radi vise o zeljeznicarskoj pragmatici, da se danas ovdje ne radi vise o piaci zeljez­nicara, da danas nije vise pitanje, hoce li zel­jeznicki namjestenik imati 8 ili 14 dana do­pusta vise ili manje, hoce li imati dvie ili tri krune vise place, nego je danas pitanje, kakovu óe politiku voditi Hrvatska, a kakovu ce poli­tiku voditi Ugarska. Supilo Franjo: To oni nece sada razumjeti, ali ce vec razumjeti. (Zaj.) 52

Next

/
Thumbnails
Contents