Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-178

400 178. országos ülés 1907 június 18-án, kedden. treba jedinstveiiosti administracije i potreba prakticnosti iziskuje za internu uredovnu sluzbu jedinstvenost jezika madzarskoga. 3. Treéa pak tvrdnja, visoki sabore, lezi u tom, da bi se pripustom hrvatskog jezika kao unutarnjeg jezika uredovnog kod zeljeznicke sluzbe prosirile autonomne koncesije Hrvatske na stetu prave »ugarske drzave«. Visoki sabore! Ove tri tvrdnje. u kojima kulminiraju svi do sada izneseni razlozi s one strane visoke kuce, ova tri razloga vasa imao sam pred ocima citajuci predlozenu zakonsku osnovu i dosao sam do tóga zakljucka, da bas sama ova zakonska osnova pobija sve te tri tvrdnje. Ja cu biti slobodan to razloziti i dokazati. Slobodan cu biti spomenuti ustanovu § 2 predlezece zakonske osnove o pragmatici zeljeznickoj, koja kaze na koncu (olvassa): »Clanovi stalnog, kao i privremenog osoblja smatraju se sa gledista uporabljivanja kaznenih zakona javnim »cinovnicima«. Yisoki sabore! Osnaku javnog cinovnika, javnog sluzbenika na pram zakonima drzavnim moze dati samo jedan faktor, koji tu vlast iniade. a to je samo drzava. Ja na temelju ove tvrdnje, koja se oboriti ne da, pitam, moze li jedan privatni poduzetnik, moze li jedna privatna firma, kako je drzavu nazvao u óvom slucaju Velestovani gospodin zastupnik Nagy, moze li jedan privatni produzetnik, kad je protokolirao svoju tvrtku i kad piaca porez — a takovomu je po rijecima Velestovanoga gospodina zastupnika Nagya jednako i drzavno poduzece, kad je protokolirano i kad piaca porez — moze li, pitam jedan takav privatni poduzetnik odrediti, da njegovi privatni zaposlenici mogu imati u stanovitim momentima karakter javnih cinovnika? A visoki sabore, u svezí s ovim mojim pitanjem slobodan sam upitati visoko kucu, moze li se zamisliti, da jedan jírivatni poduzetnik, koji hoce da stvori za svoje privatne zaposlenike jedan poslovni red, jedan pravilnik, moze li on taj poslovni red, taj pravilnik donjeti pred visoki sabor, da o njem raspravlje, moze li ga donjeti u forrni jedne zakonske osnove, moze li on taj svoj privatni pravilnik podastrijeti Njegovom, Velicanstvu na previsnju pred sankciju, moze li on zahtjevati od ovog visokog sabora, da on za te írjegove privatne zaposlenike, koji rade u njegovom privatnom poduzecu, stvara jedan zajednicki zakón, koji vrijedi za kraljevinu TJgarsko i za kraljevinu Hrvatku?! (Élénk helyeslés és taps a jobbközepén.) Visoki sabore, ako je to moguce, i ako se drzimo onoga principa s koga je posao vele stovani gospodin zastupnik Nagy — naime da je i drzava sama, kad je protokolirana i kad piaca porez, jedan privatnik jednak svakom drugom privatnom produzetniku, upisanom u trgovacki registar — ako, velim, podjemo s ovoga stanovista, oda cestitam i vama is nama, jer cemo imati, dok smo zivi, ri jesavati i mi i vi neprestano privatne pravilnike za privatna poduzeca privatnich. poduzetnika, jer stoga stanovista moze svaki, privatnik doci s jednim svojim pravilnikom i zahtjevati, da ovaj visoki sabor stvori zakón o pravilniku za njegovu fabriku. (Nevetés és élénk helyeslés a jobbközépen). Visoki sabore! Kako tvrdnja, koja je veé vise puta istaknuta sa strane one visoke kutíe, da zajDOslenici i namjestenici na drzavnim zeljeznicama imadu samo znacaj privatnik zaposlenika, a nikako znacaj javnih urednika, kako ta tvrdnja stoji na slabim nogama dokazuje i ustanova § 7 predlozene zakonske osnove. Po ovoj ustanovi, kako sam vec bio slobodan spomenuti, mora svaki namjestenik, koji stupa u zeljeznicku sluzbu, poloziti sluzbenu prisegu sadrzaja, da ce biti vjeran Njegovom Velicanstvu, vladajucem domu Njegovog Velicanstva, da ce biti vjeran ustavu, de ce biti vjeran svim zakonima da ce cuvati sluzbenu tajnu, i. t. d. Moze li se zamisliti jedan jnivatni poduzetnik, koji si uzme za svoj privatni i;>odhvat privatne namjestenike, moze li se zandsliti, da on smije i moze od tih svojih zaposlenika zahtjevati jjrisegu ovakovog sadrzaja kakva je ova, i da je ovlasten prisegu ovakova sadrzaja od njih oduzeti? Visoki sabore! Slobodan sam u istom pravcu spomenuti i ustanovu § 36 predlazece zakonske osnove, koja govori o disciplinarnim sudovima. Po ovoj ustanovi predlozene zakonske osnove postoji disciplinarni sud, kojemu je svrha, da sudi clanovima, koji stoje u zeljeznickoj sluzbi. Ja sam sada slobodan staviti pitanje, da li moze jedan privatni poduzetnik za svoj privatni personal kod privatnog svog poduzeca stvoriti disciplinarni sud i to ne disciplinarni sud samo onako, nego disciplinarni sud, kojega svaki clan mora da polozi sluzbenu prisegu? Moze li jedan privatnik kreirati takav disciplinarni sud ? A u savezu s tim pitanjem is u savez s § 37 predlezece zakonske osnove pitam, da li moze jedan takav privatnik ovlastiti svoga privatnog sudca, da tekom disciplinarnog postupka od svjedoka oduzme prisegu ? (Helyeslés.) Visoki sabore! Imade jos daínjih momenata u toj predlozenoj zakonskoj osnovi o pragmatici zeljeznickoj, koji obaraju vasú tvrdnju i teoriju vasú o privatnom karakterű zeljeznickih namjestenika. Zakonska ova osnova sadrzaje u §. 20. ustanovu, da je svaki zeljeznicki namjestenik duzan uskratiti izkaz i svjedocanstvo kod suda, ako bi tim iskazom bila povrijedjena kakova sluzbena tajna, ősim ako bi mu to vrhovnistvo zeljeznicko dozvolilo. Visoki sabore! Gdje je znano, da je duznost svjedocanstva opcenita, gdje je znano, da drzava odredjuje prisilna sredstva za svakoga, koji je pred sud za svjedoka pozvan, da mora pred sud doci i svjedociti, jíitam, da li moze jedan privatni poduzetnik