Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-176

320 176. országos ülés 1907 június 15-én, szombaton. kog ce Hrvatski narod imati korosti i ujedno, da ucvrstimo slogu izmedju Hravata i Magjára. Dosli smo ovamo znajuci, da sada ovdje vlada drugi duh politicki nego je bio pred vise godina, Kad se sjetim nedavne proslosti. gdje ste se vi. borili protiv neprijatelja svoga moram da vam kazeni kako sam vasú borbu pratio sa simpatijom. Kad sam znao doci medju svoje izbornike, cesto sa im rekao ugledajte se u bracu Magjare, ugledajte se u njih i u njihovu borbu za prava njihovog naroda i njihove domovine! Vasa borba bila je teska, al nikad tako teska kao sto nasa jer kod vas nisu nikad vladali takovi odnosaji, kakovi su kod nas bili. Zalim, da vam ne mogu svoja custva izraziti onako, kako biste ih i razumjeli, jer ne znam vaseg ze jezika, a neznam ga zato jer su to skrivili oni vlastodrzci, koji su do nedavno kod nas vladali. Ovi nisu bils nikad prijatelji ni na§i ni vasi, jer da su bili prijatelji, situaeija bi bila sasvim druga i nebi doslo niti dóéi rnoglo do ovakovog konflikta izmedju vas i nas. Vi niste njihovom krivnjom nikad upuceni bili u zakón, koji nas prama zajednici veze, jer da j>oznate zakón, mnogo bi se pravednije s vasé strane postupalo, od eega bi imala korisíi i Hrvatska i Ugarska. Nikad vam od koristi nije bio onaj Khuen ov rezim, koga ste vi u zviezde kovali, kao i njegovoga Pistu Kovacevich ur-a, a koji su najveca bazakonja pocinjali, sjecam se kako je Pista Kovacevic bio protivnik moje malenkosti, kako je izbornike moje zatvarao, ili ih bajunetama silio, da glasuju za njega. Mi smo se protiv takova nasilja borili, a ta borba urodila je time, da se hrvatski narod osviestio, pa smo mi dosli u nasu sabornicu u veeinu, kao sto ste dosli i vi u veeinu, iza kako su vas odavle iz ove sabornice silóm izbacili. Mi smo nasljedovali vas i mislili: kao Sto su Magjari j)retrpjeli sve i sva, j>a konacno pobjedili, tako ce biti i kod nas, pa éemo i mi dozivjeti blagostanje. Uzasne one prilike u Hrvatskoj potaknule su hrratske nekoje jooliticare, da nesta^ odlucna ucine. I sastadose se oni i na Bieci i u Zadru, te svotrise rieeku i zadarsku rezoluciju. Gospodo, da riecka rezolucija nije nicim drugim urodila, nego tim da je u Hrvatskoj prestalo ono nzasno stanje, njezina bi probitaenost bila samom time dokazana. Ja sem se uvjek osjecao kao patrióta pa sam sa drugovima svojima kao clan stranke prave dosao amo, da se za prava svoje domovine borim. Jer nemojte misliti, ako ste vi ovdje u broj najvecini, da vi mozete s nama raditi, sto hocete, Bez Hrvatske vasi ce poslo slabo teci, a kako vi imate svoje ideale, tako imamo i mi svoje, pa nam morate opravdano priznati, da se za njih, za prava svoja borimo. Da ste vi od g. 1868., od kada je nagodba stvorena, drugacije nastojali da u redite odnosaj izmedju vas i nas, danas bi Magjarska savim drugacije stajala i nebi bio njezin i nas zajednicki neprijatelj toliko jak. Bio sam jos dijete, kad je prva zeljeznica u Hrvatskoj sagradjena no sjecam se, a pripovjedali su mi stari, kaki je promet bio i trgovina u Hrvatskoj prije nego su zeljeznice ovamo dosle sjecam se brodo^a i ladja, kője su plovile nasim riekam, — bilo ih je toliko da si mogao suhom nogom preci s jedne obale na drugu. Jednom rieci — sve jel cvalo. A poslije? Polije 1868. okrenulo sve naopako. Kad je god. 1873. otvorena Biecka pruga odmah je svahom jasno bilo da Magjari u prvom redu idu zatim, da tom zeljeznicom koriste sebi, s njora da dodju do mora. I nastade u prometu i trgovini kod nas podpuno mrtvilo. Prestadose da jalove ladje i kirijasi cestama kirije da voze. Da nije bilo doslo do nesretnog dualizma, pa da je recimo monarhija federalisticki se uredila, zar mislite, da nebi po Hrvatsku bolje bilo ? Vasa kriva politika, kojom ste uvjek isii zatim da samo sebi v koristite a na stetu nasu, svemu je zlu kriva. Zeljeznice, kője j>rolaze kroz Hrvatsku gradjene su nasi novcem, a da su gradjene, kako treba nebi nastao u Hrvatskoj u trgovini ovaki zastoji. ííebi zeljeznice bile samo prevozno obeilo, kao sto su danas nego bi bilo najbolje prometno obeilo. Zeljeznice su danas zivotno pitanje svakoga naroda, jer se samo kroz njih moze da stvara i dize industrija. Kad bi zeljeznice u Hrvatskoj a naposé riecka zeljeznica isle drugim pravcem, a ne samo ravnom linijom na Bieku prek onih uzasnih bregova i onolike tunele, kad bi isla recimo od Ogulina prama hrvatskom primorju, pa se razgranila prama hrvatskom morju, zar mislite da ne bismo imal'i od nje vise koristi. Stari su ljudi bolje s hvacali trgovinu i znab su bolje spajati pojedina mjesta cestama, nego vi zeljeznicama, koji ste nakakvi politicari! U dokaz tomu spominjem samo Lujzinsku cestu i Josipovu cestu — pa da nije bila vasa jjolitika toliko sebicna odnosaji bi bili sto puta bolji, a nebi se mi morali jos i radi jezika na zeljeznicama svadjati. U Hrvatskoj bi takodjer cvala trgovina robe, i sve bi bilo na svom mjestu. No na zalost nije tako. Vasa sebicna politika isla je samo zatim, da sve koncentrira u Pesti, mjesto da se pobrinu i zato, da i drugi imadu od svega ponesto koristi. Da niste bili toliko sebicni budite uvjereni, da bi i Ugarska i Hrvatska bile takove zemlje, da se nebi trebale bojati nikakove tudjinske najezde niti tudjinskoga jezika. Neprijatelj nas zajednicki veseli se, gdje gleda kako se mi svadjamo, veseli se, jer u tom vidi kőrist svoju. A daje politika vasa drugacija, zar vi drzite, da bi »Drang nach Osten« bio ovako cvrst, zar da bi se ova tudjinska politika mogla siriti kroz nase krajeve cak prama Carigraclu ? Msmo mi politicari! Vasa