Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-175

175. országos ülés 1907 június ii-én, pénteken. 2&9 mogü biti protivnici politici, koja je inauguri­sana u novije dóba u Hrvatskoj protivnici i dobrim odnosima izmedju Ugarske i Hrvatske, ja to mogu dopustiti, da moze biti ljudi, koji zale za onim starim rezimom, mogu dopustiti da ima ljudi, kője zele i te/e, da se povrati ono njihovo izgubljeno carstvo, da se povrati njima onaj izgubljeni polezaj, da se opet stave u onu moc u kojoj su bili i da dobiju u svoje ruke onu vlast koju su prije imali, ali da ce zasfujanici magjarski iz svih stranaka s malim izuzecem burno i odusevljeno auplaud'irati jed­Homu trabanskomu ministru, to, gospodo, nisam boga mi oeekivao. (Tako je!) Gospodo moja! Ja so zbilja cudiin i pitam, kako je to moguee? Je li mrznja vasa tako jaka na one ljude, koji su vam u vasoj borbi pomali i ujedno se borili, samo radi tóga, sto danas protiv vas brane prava svoga jezika, je li ta vasa mrznja tako jaka da za­boravljate na udarce, oneh koji su vam jueer htjeli ukinuti stoljetni vas ustav, koji su btjeli ukinuti slobodu i prava vasa i sve ono, sto ste vi krvavo i tezko stekni ? Zar, moZete zaboraviti, na sve one jade, kője su vam ti trabantski ministri cinili pa da u jednom momentu slabosti klieete: Éljen Kovacevic! Moram ljuto da to pozalim, Ja sam dugó razmisljao o tom, kako je moglo do tóga doci i sto je djelovalo na vas. Ja sam írazio motive tome, mucio sam se i natezao sam ovamo, onamo, ali nisam mogao náci drugoga riesenja, nego da medju várna postoji duh strasti i mrznje, da su mnogi od vas zadojeni sovinizmom, a taj sovinizam, nece donijeti koristi otacbini vasoj. Gospodo moja, sovinizam je bolest, sovinizam je zasljepljenost, sovinizam moze momentano u oöima ponekih da izgleda kao patriotizam, moze imati momentanih njekib uspjeba, ali u konacnoj svojoj posljedici mora dovesti do nesrece i kata­strofe. (Talco je!) Sovinizam [sadrzava u seb jednu laz, jer ljudi ne gledaju sviet kakav jest, nego na druge naocare, kője su iin nametnute, oni gledaju sviet sasvim drugacije nego de facto stoji. Za to, gospodo moja, u toj umisljenosti, u toj prepotenciji, ne vidite vi po §§. 56., 57., 58. nagodbe, kojima je odredjeno da se bezuslovno kod svih oblastih i ureda na teritoriju kraljevina Hrvatske i Slavonije garantuje hrvatski jezik sluzbeni. Taj je jezik oznacen sluzbenim za cieli obseg teritorija Hrvatske i Slavonije, kako za autonomne tako i za zajednicke urede. 1. Od tóga pravila glede upotrebe hrvatskog jezika kao sluzbovnog jezika ne moze se po zakonu nikakova iznimka uciniti, pa ni kod rukovodjenja zeljeznica (Helyeslés.) Kad prema zakonu tako stoji, onda moram odlueno i otvo­reno izjaviti ovdje, da ja ponovno prostetiram protiv ove osnove, ja protestiram protiv tóga, da se jedna takova zakonska osnova moze izni­jete pred ovaj fórum, koji nije kompetentan za KÉPVH. KAPLÓ 1906 1911. X- KÖTET. rjesavanje tóga. Poricem pravo ovome saboru, da on to moze uciniti. Gospodo moja, ovdje je gospodin zastupnik Nagy iznio, da je ta stvar bila u pogledu jezika na drzavnim zeljeznicama predmetom rasprava regnikolarnih deputacija nasib i vasib godine 1885. Jon je spominjuci to btio da kaze, kako ova osnova ima pravo. Nu, gospodo moja, ja ne bihmogao nikada pristati na stanoviste, kője tada nasa regnikolarna deputacija zauzela, jer za mene je pitanje jezika nepreporno rijeseno i kad bi priznali, da moze i takav paragraf biti preporan, onda je priedorna citava nagodba uopce i, onda nije nijedan paragraf jasan i nepreporan. (Helyeslés és taps a jobbközépen.) §. 70 nagode kaze (olvas): »I za kako bude nazocna nagodba postigla previsnju, sank­ciju, imade se ona kao zajednicki temeljni zakón uvrstiti u posebne zakonike kraljevine Ugarske i kraljevinah Dalmacije Hrvatske i Slavonije; j^a se podjedno ustanovljuje, da ova nagodba ne moze biti predmetom zakonodavstva jnojeclinih nagadjajucili se kraljevine, i da promjena iste uslijediti moze samo onim putem, kojim je udjelotvorena, pristupom naime svih onih cim­benika, koji ju sklopise«. To je tako jasno, gospodo, tomu komentara ne treba. Ako se hoce protiv ovako jasnih ustanova zakonskih iznositi neke argumente, i ako ti argumenti mogu da uvjere vas, da mozete na temelju ujih pogaziti ovakovo jedno temeljno pravo, kao sto je pravo jezika, onda zalim, sto sam bio i jedan samo momenat optimista, te se nadao, da ce do nekik trajnih, prijateljskih odnosa izmedju nas jednih i drugih doci. (He­lyeslés és taps a jobbközépen.) Gospodin zastupnik Nagy misli, kad su o jezicnom pitanju raspravljale regnikolarne depu­tacije, da je to pitanje preporno. Dobro, ja cu se momentalno staviti na njegovo stanoviste, pa cu, clato sed nom concesso, űzeti, da je to pitanje preporno. Ali i onda, kad bi to stojalo, ni onda se ono ne bi moglo ovdje u saboru jednostrano rijesiti, jez sjoada pred deputacije. (Élénk helyeslés és taps a jobbközépen.) Na posljedku, gospodo moja, ta osnova bar s formalne strane ne bi mogla ni onda, kad bi ju prihvatio ovaj sabor, imati valjanosti za nas, jer, kad bi mi ovdje glasovali za nju, ne bi ipák u Hrvatskoj mogla dobiti zakonske kreposti, kad se ne slaze s temeljnim drzavnim zakonom, koji se ne moze jednostrano mnijen­jati. Hrvatski sabor ne bi mogao proglasiti ovakovog zakona. A na posljedku, gospodo moja, kad bi cak i ovaj sabor tu zakonsku osnovu jirihvatio, kad bi je i hrvatski sabor proglasio, ne bi ona ipák ni onda nogla postati zakonom, jer ce protiv nje stojati uvijek narod od dva i pol milijuna ljudi, koji ne ce i ne moze nikada dozvoliti, da mu se oduzme pravo na njegov jezik. 37

Next

/
Thumbnails
Contents