Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-175

175. országos ülés 1907 cesije, i lead bi jedanput pristali na to, onda bi se odrekli onog zakonskog prava, kője je u ovoj naredbi priznao i ministar Kossuth, naime, da je na teritoriju kraljevine Hrvatske sluzbeni jezik hrvatski, a kad bi se tóga odrekli, mi bi izgubili. Yi ceté mozda pokusati, da silóm izradite njesto, ali mi se svoga prava ne odrieemo. Samo onaj narod, koji se odrice svoga prava, gubi ga, a onaj, koji ga se ne odrice, taj ne gubi svoje pravo, taj ce narod ostvariti svoje pravo ustrajnom borbom. (Tcíko je!) Moja gospodo, ja zalim, da je do ove bőrbe uobce dosle, ali odgovornost e pred historijom, odgovornost pred narodom nosit ceté vi, a mi mirno duse nosimo odgovornost pred historijom, pred Bogom i pred narodom. Dopustite mi gospodo, da se osvrnem, kad sam vec ovdje kod preuzvisenog g. Kossutha na jedno markatno mjesto njegova govora sto ga je u predmetu pragmatike 5. o. m. rekao, a prema novinskom izvjestaju glase njegove rieci Ovako: »Mi vrlo dobro znamo, da namjestenici drzavnih zeljeznica nisu organi zajednicke vlade i da to nikada nisu ni bili. Magjarske drzavne zeljeznice sacinjavaju dräavno prometalo. Namjestenici magjarskih drzavniv zeljeznica nisu drzavni cinovnici, nisu dakle organi zajednicke vlade, dapace same drzavne zeljeznice nisu drugo, nego jedna protokolirana trgovacka tvrdka, koja kao takova piaca porez magjarskoj drzavi. Namjestenici magjarskih ' drzavnih zeljeznica pripadaja sasma u posebni status, u drugi nego drzavni cinovnici. Takodjer njihove mirovine osnivaju se na sasvim drugim uvjetima i sasvim posebno uredjene. Dapace bi moguce bilo takodjer i to, da bi se dogodilo u Magjarskoj to, kako je na pr. Italija vec vise puta prodala (naime i zeljeznice). I ako bi jsrodali drzavne zeljeznice, onda bi cinovnici isii sa drzavnim zeljeznicama, a onaj, koji ne bi hotio ici, prema drzavi ne bi inogao staviti nikakova zahtjeva.« Kossuth je dakle rekao, da su drzavne zeljeznice protokolirana trgovacka tvrdka. Da li ovo odgovara istini, viditi cemo, cim se obazremo na amo spadajuce ustanove zajednickoga trgovackoga zakona, koji je sadrzan u zakón, clanku XXXVII. zajednickoga ugarskohrvatskoga drzavnoga sabora od godine 1875. a uvrsten u »Sborniku« zakona i naredaba, valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju od god. 1875., broj 79. Str. 899. Ove ustanove propisuju i to: §. 16. al. I. — »Svaki trgovac (ősim piljara itd., kője §. 5. al. I. dakle izricno izuzimlje), duzan je pod prietnjom noveane globe do 500 for. (1000 K), ustanovljene u §. 21. tóga zakona, prigodom zapocetka poslovanja svojega istodobno radi upisa u registar trgovacki prijaviti tvrdku svoju pri sudbenomu stolu, u podrucju kojega június Ih-én, pénteken. 287 se nalazi trgovacka nastana njegova i ujedno ju ta o vlastorucno podpisati« itd. §. 13. al. I.: — »Tvrdka javnoga drustva trgovackoga, koja ne sadrzaje imena ovih clanova druztvenih, mora sadrzavati barem ime jednoga druga (ortaka) s dodatkom, pokazujucim obstanak odnosaja drustvenoga*. §. 8.: — »Upisi, ubiljezeni u registre tvrdka trgovackih . . . ucinjeni u kraljevini Hrvatskoj í Slavoniji, imadu se obnarodovati u tamosnjem sluzbenom listu« naime u »Naroclnim Novinama«. §. 25. al. I.: — »Svaki trgovac duzan je voditi svezane, list po list tekucim brojevima oznacene i uzicom parafirane knjige, kője podpuno iskazuju poslove njegove i stanje imovine njegove . . .« §. 26. al. I.: — »Svaki trgovac duzan je, kada pocne tjerati posao svoj, sastaviti inventar, dakle tocno popisati negibivi imetak svoj, trazbine j dugove svoje, iznos gotova novea i ostalu imovinu svoju i naznaciti vriednost pojedinih dobara svojih, ter újedno sastaviti bilancu. pokazujucu razmjerje medju njegovim aktivnim i pasivnim stanjem. Taj inventar i bilanca imade se zatim svaké godine sastaviti«. íz ovih saveznih ustanova dakle sliedi, da svaki trgovac, kad zapocne svoje poslovanje, imade: 1. Prijaviti svoju tvrdku pri sudbenom stolu u podrucju kojega se nalazi trgovacka nastana njegova; 2. Voditi propisane trgovacke knjige; 3. Svaké godine sastaviti inventar i bilancu o svom cjelokupnom gibivom i negibivom imetku. Nadalje propisuje isti zakón u §. 4. al. I.: »Ustanove, ticuce se trgovaca, imadu se uporavljati i na trgovacka drustva«. Odtuda slijedi, da i magjarske drzavne zeljeznice imadu udovoljiti gori pod tockama 1., 2. i 3. sadrzanim ustanovama vise citovanoga zajednickoga trgovackoga zakona, kője su izrazito navedene u gore navedenim §§. 16., 25. i 26. tóga zakona, a ako rade tomu suprotiv tad one padaju pod udar sliedece odred istoga zakona, i to: §. 26. al. II.: — »S odmjerenjem novea ne globe (do 500 for — 1000 K) imade se ujedno dotienoj stranki radi obavljenja upitne prijave opredieliti rok od 14 dana, po neuspjesnom izminucu kojega se imade noveana globa putem ovrhe utjerati. . .« Koliko je obce poznato, magjarske drzavne zeljeznice, kője imadu za pruge u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji prometnu upravu u Zagrebu, gdje je dakle njihova nastana, — jos sve dosele nisu prijavile tvrdku svoju pri sudbenom stolu u Zagrebu, a tako su tim ocitim propustom grubo povrijedile vise navedenu ustanovu §. 16. al. I. trgovackoga zakona, te prema §. 2]. al. I.