Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-175

175. országos ülés 1907 június ih-én, pénteken. 279 vlasti, raditi ono, sto covjek radi s pajazzima na koncu! Postovani dome! Kad sam ved krenuo putem, da malo prokritikujem ove »liberalne« institucije, kője se nalaze u ovoj zakonskoj osnovi gospodina drzavnog tajnika Szterénya, neka mi bude dozvoljeno citirati dalje jedan paragraf. U §. 29. citam ovo (olvassa): »TT krugu namjestenika moze se bilo kakovo drustvo zasnovati samo uz predhodnu dozvolu ministra trgovine. Osnova temeljnih pravila ne moze se na odobrenje ministra trgovine podnijeti sve dotle dok na istu nije j)ristalo interesovano zeljeznicko ravnateljstvo ili zeljeznieka ravnateljstva. Ministar trgovine odobrava temeljna pravila sprazumno sa ministrom za nutarnje poslove, u Hrvatskoj i Slavonije pako sporazumno sa bánom. Ministru trgovine prrpada na pram svakom takovom drustvv sa gledista interesa zeljeznieke uprave pravo vrhovnog nadzora, te je ovlasten, da moze ista, ako djelutu u smjeru, koji se kosi sa temeljnim pravilima, sporazumno sa ministrom za unutarnje poslove, u Hrvatskoj i Slavoniji pako sporazumno s bánom, raspustiti. Namjestmci ne mogu biti clanovi takovih drustava, kojih svrha se po sudu ministra trgovine ne moze dovesti u sklad sa interesima zeljeznieke sluzbe.« Óvom prvoni alinejom paragrafa kaze se, da namjestnici ne mogu bez predhodne dozvole ministra trgovine osnovati nikakovo drustvo. Ja sam, gospodo moja, malo cas rekao glege ove dozvole, glede ovoga podloznistva, glede ovoga vezivanja dozvole kakove s predpostavljenim vlastima svoje mislenje, pa ga ne moram ovdje opetovati. Ali interesantno je, gospodo moja, da zakonska osnova odredjuje, da se nikakovo drustvo ne moze osnovati bez j)redhodne dozvole ministra trgovine. Vi kazete, da su zeljeznickí namjestnici privatni eínovnici i da su samo u kazneno pravnom odnosu svom javni cinovnici. Pitam vas onda, kako mozete privatnim cinovnicima zabraniti osnivanja drustava? Odkuda bas da ministar trgovine mora izdati dozvolu za osnutak drustva, kad imade druztava, kője ne trebaju dozvole policajne vlasti, koja su n, pr. vezana jednostavno na to, da kod suda budu registrirana. Pitam ja, kako moze ministar trgovine zabraniti osnivanje jednomu drustvu, kője se hoce, recimo u Hrvatskoj osnovati, a ne treba dozvole gospodina ministra trgovine? (Helyeslés és hangok: Cujmo!) Tu je konflikt gotov, ako ministar trgovine jase na ovoj zakonskoj odredbi, a ako nasa vlada cuva zakonski djelokrug, koji joj spada. Surmin Gjuro: Tu se nije mislilo, sto se je radilo. Budisavljevic Bude: Kaze se i to da se osnova temeljnih pravila ne moze ministru trgovine podnijeti na odobrenje sve dotle, dok nije na istu pristalo interesovano zeljeznicko ravnateljstvo ili zeljeznieka ravnateljstva. Nije dakle dovoljno da se odobrenje pravila drustvenih vese samo o ministra trgovine nego i o zeljeznicko ravnateljstvo ili zeljeznieka ravnateljstva uopce. Zeljeznicko ravnateljstvo moze da radi onako kako hoce, kako misli, i onako kako nalazi da odgovara njegovim interesima. Gospodo, ne treba dugó da razlazem, cla se i óvom ustanovom ogranicuje slobodno kretanje, slobodno razvijanje rada zeljeznickik cinovnika. Ta, za boga miloga, danasnji vijek je vijek udruzenja, danasnjim vijeku kao vijeku udruzenja bas i juredstoji jedan sjajni razvitek zbog tóga, jer samo udruzenom snagom moze se postici materijalni i kulturni napredak daleko veci nego li bi ga postigao pojedinac covjek za sebe. Kad vi, dakle donositi ovakove institucije onda ne racunate s duliom vremena, rugate se duhu vremena, i mislite, da se ovakovim reakcijonarnim odredbama mo2e sprijeciti prirodni razvitak. Yarate se, gospodo, ne mozete vi sprijeciti socijalnog napreclka. Za to ste vi pramemaleni, i ne samo vi, nego i svi vlastodrsci ovoga svijeta, kad bi se skupa udruzili, opet ne bi bili kadri zadrzati socijalni napredek i pokret! (Helyeslés. Olvassa) : »Ministru trgovine pripada prama svakomu takovu drustvu sa gledista interesa zeljeznieke uprave pravo vrhovnog nadzora, te je ovlasten, da moze ista, ako djeluju u smjerti, koji se kosi sa temeljnim j>ravilima sporazumno sa ministrom za unutarnje poslove, u Hrvatskoj i Slavoniji pako s porazumno sa bánom, raspustiti.« Ja, gospodo moja ne razumijem danasnje vlade, ne razumijem ljudí, koji su iz opozicije dosli na ove barsunaste stolice, da preko nőci, tako reci, zaboravljaju na ono, za sto su se jucer borili. Ta, gosjjodo moja, mi moramo znati racunati stim, da je svaka sila zavremena. a nevolja redom ide, i da ta, gospoda, koja su jucer u opoziciji bila i vodila zestoku borbu, mogu sutra i opet doci u onaj isti polozaj. Nijeste vi postigli jos onoga, za cim tezite, daleko ste jos od ono podpune slobode, za kojom ste isii, da ju izvojujete, a sloboda se bez teske i dugotrajne bőrbe, a cesto patu i bez krvi, ne da izvojevati. Vi, gospodo, koji ste stvarali ovu zakonsku osnovu, zaboravljate, da mozete sustra doci u taj jDolozaj, da ce te proklinjati svoje djelo i poradi njega sami sebe! (Olvassa) : »Namjestanici ne mogu biti clanovni takovib drustava, kojih svrha se j>o sudu ministra trgovine ne moze dovesti u sklad sa interesima zeljeznieke sluzbe.« Éber Antal: Nem felolvasni, hanem beszélni kell. (Zaj.) Surmin Gjuro: Citira zakonsku osnovu, cita zakov. Budisavljevic Bude: Malo cas sam spomenuo, kad sam govorio o jednom od ju-oslih