Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-173

184 173. országos ülés 1907 dok se budu postivale ovako jasne barem zakonske ustanove, da se ne ce medju nama sloga i mir nikada poremetiti. Gospodo moja! Ovaj §. 57. nagode, koji govori o organima zajednicke vlade, proteze se, razumije se samo sobom, i naorgane zeljeznicke, jer kako znate, zeljezniapo §. 9. nagode spadaju u red onih drzavnih posala, kője nagoda oznacuje zajedniekima i vaina i nama. Cuo sam, gospodo, ne samo u ovoj visokoj kuci, nego i u vasoj stampi i u stampi stranoj, vama prijateljskoj, gdje se tvrdi konstantno, da drzavne zeljeznice nijesu nikakvo javno drzavno poduzece, da drzavne zeljeznice ne nőse na sebi javno — pravni karakter i da drzavne zeljez­nice nijesu nista drugo, nego jedno jednostavno drzavno trgovacko poduzece, ciji cinovnici ne spadaju pod pragmatiku javnih drzavnih ured­nika, vec su izjednaceni s obicnim trgovackim ponumocnicima, to jest s osobama, za kője ne vríjede posebni zakoni i statuti, koji valjaju za javne drzavne cinovnike, nego za cinovnike i namjestenike privatne u smislu trgovackog za­kona. Ovaj nazor jest, — dozvolite, da ga oz­nacim -— u citavom prosvjetljenom svijetu upravo jedan unikum, a — usudio bi se reci — jedan monstrum, koji ne nalazi ujíorista ni na jednoj teoriji nijednog ucenjaka ovoga svijeta, koji se je i kada bavio modernom upravnom naukom, Ovaj bi nazor mozda bio na mjestu onda, kad je prva zeljeznica u Europi zafuckala, ali danas u dvadesetom vijeku, dozvolit ceté, da je smijesan nazor, da drzavne zeljeznice nijesu javno drzavno poduzece, da ne nőse na sebi karakter javno-pravni i da cinovnici i stalni namjestenici njezini nijesu uzporedjeni drugim javnim drzavnim cinovnicima. Ovaj je nazor nasao godine 1875. zali boze odziva i u jednoj naredbi od 31. prosinca 1875. broj 28.710., koju su sporazumno izdali ministar trgovine, ministar tinancija, ministar poljodjelstva u spo­razumu s hrvatskim bánom. Gospodo moja! Ta se ali naredba kosi ocevidno s pozitivnim usta­novama temeljnog drzavnog zakona i s naukom svih ucenjaka i upravnika, pa ne moze u sebi sadrzavati niáta takova, sto bi nas moglo vezati, sto bi moglo preinacivati prava zakonom nam zajamcena. Ta naredba ne moze ioaati nikakove obvezatne moci vec s tóga razloga, sto je posto­jeca praksa i sama judikatura citave prosvjeljene Europe danas sjajno dokazala, da je ova naredba jedan puki nonsens. Svakako, gospodo, moj je nazor, da ta naredba, makar danas jos nije opozvana, ne moze vrijediti stoga razloga, jer nijedna naredba nije kádra da mijenja pozitivne ustanove zakonske i sto jos nisam cuo s nijedne strane i nigdje na svijetu tvrdjeti, da bi naredba prejudicirala zakonu. Gospodo moja, dozvolite mi ustorditi da se sa karakterem zeljeznica kao privatnib poduzeca június 12-én, szerdán. nemogu sloziti. Zeljeznice kao drzavno poduzece nemogu jiodniposto nositi na sebi biljeg pri­vatno-pravnoga karektera, jer to nam dokazuje pravna narav te institucije, to nam dokazuje jasna ustanova §-a 9. brvatsko-ugarske nagode, koja kako rekoh medju zajednicke poslove broji i zeljeznice. Zajednicki pak poslovi koji su u tom paragrafu navedeni, nemogu podniposto nositi na sebi karakter privatno-pravni, jer oni poslovi, koji se jednoj i drugoj kaljevini zajed­nicki, nemogu vec po zdravom razumu nositi na sebi karakter privatno-pravni, nego spadaju u tako zvane javne drzavne poslove. (Vrlo dobro.) Kad i brodarstvo, i kovanje novaca itd. spada po § 9. medju zajednicke poslove i nitko se do danas nije u ovoj visokoj kuci nije usudio reci niti uztvrditi, da ti poslovi nenose na sebi javno­pravnog karaktéra, pa kad se medju tim poslo­vima. i nalaze zeljeznice izricno spomenute, onda drzim da je logicno nemoguce i pomisliti, da ima zajednickih drzavnib posala, od kojih neki nőse na sebi karakter javno-pravni, a neki karakter jnivatno-pravni. (Tako je!) Do se neslaze vec ni sainim pojmom i naj­primitivnijom definicijom drzave. (Egy hang: To nelca Magjari pobijw!) Po § 9. spomenutog temelj, drzavnog zakona spadaju medju zajed­nicke poslove takodjer poste i brzojavi. Kako znate u nasim kraljevinama struje brzojavi i idju poste, pa ipák gospodo moja, makar da ta institucija poste i brzojava nije u svom sukusu nista drugo nego institucija zeljeznica, jer jeclno i drugo i trece sluzi kao javno prometno sredstvo i za javne drzavne interese i kad se nitko u ovoj visokoj kuci nije usudio uztvrditi, da su poste i brzojavi poduzece privatno drzave, ciji cinovnici ne nőse karakter javnib drzavnih cino­vnika, onda ja drzim da je smiesno ovakova sta tvrditi i o samim zeljeznicama i o njibovim namjestenicima. Gospocle! Tko bi ovomu pro­tivno tvrdio, ja sam uvjeren, da bi u cieloj Europi gotovo jiodvojili, da li je taj covjek u opce normalan. (Derültség a jobbközépen.) Svako drzavno poduzece, kője se realizuje jednim drzavnim zakonom, svako drzavno poduzece, kője je podvrgnuto javnoj kontroli, svako drzavno jíoduzece, za kője drzava krieposcu svoga auto­riteta preuzima svu garanciju, da ce to drzavno poduzece izpunjavati svoje duznosti i sluziti svo­joj svrsi, za koju je utemeljeno, to gospodo moja poduzece nemoze nikako na sebi nősíti privatno pravno karaktéra. To ste gospodo moja napokon i sami morali ovih dana priznati u onoj famoznoj aferi glede onih 550.000 K, sto ih je bivsi ministar predsjednik g. Tisza dobio iz priboda drzavnih zeljeznica, kad ste ga pitali u kakove javne svrhe, u kakove drzavne interese je taj novac potrosen. Tim ste gospodo moja jasno priznali, kamo spadaju zeljeznice i kakav karakter nőse na sebi. •

Next

/
Thumbnails
Contents