1990. ÉVI NÉPSZÁMLÁLÁS Nemzetiség, anyanyelv I. kötet Nemzetiség szerinti adatok (1993)
BEVEZETŐ - UVOD (Bevezető szerb nyelven)
UVOD Potpunu sliku o narodnosnom i jezičkom sastavu stanovnika zemlje pruža popis stanovništva, koji se sprovodi svakih deset godina. Na popisnom listu pitanje za matenji jezik beleži se od 1880. godine, a pitanje za narodnosnu pripadnost od 1941. godine (izuzev 1970. godine). Zvanične publikacije popisa stanovništva su uglavnom datotečkog karaktera, one sadrže relativno uske kombinacije kako u pogledu narodnosti tako i u pogledu maternjeg jezika. Zahtev za upoznavanje i analizu položaja narodnosnih i etničkih manjina u zemlji, poslednjih godina oživljava. Računajuči na živo interesovanje ljudi, već u bliskoj prošlosti su objavljene statističke datoteke koje se bave opisom položaja narodnosti, koristeći pri tom delom ranije publikovane podatke popisa, delom nove podatke, odnosno tabele sastavljene u sasvim drugačijoj kombinaciji od dosadašnjih. Posle sprovođenja popisa stanovništva 1990. godine, analizirajući dobijene rezultate, prvo je izašla iz štampe sveska koja donosi podatke o nacionalnoj pripadnosti, maternjem jeziku i poznavanju jezika u narodnosnim naseljima, da bi sledilo izdanje koje sadrži dopunu podataka istraživanja popisa stanovništva, pripadnika narodnosti iz 1980. godine. Obelodanjeni su već i podaci koji osvetljavaju nacionalnu pripadnost i maternji jezik na nivou županija, grupisani po ustaljenoj državnoj administraciji 1990. godine. Već je izašao iz štampe i tom, koji beleži podatke po naseljima prema državnoj administraciji iz 1990. godine, a sadrži merenja po pitanju nacionalne pripadnosti i maternjeg jezika iz 1990. godine te i iz 1980. (koji 1980. godine još nisu bili publikovani). Ovoga puta prezentuju se u dva toma detaljne kombinacione tabele popisa stanovništva iz 1990. godine u koje su građani svrstavani po nacionalnoj pripadnosti ili maternjem jeziku u Mađare, Slovake, Rumune, Hrvate, Srbe, Slovence, Nemce ili Cigane. Zbornik podataka sličnog sadržaja koji je pripremljen pomoću fonda OTKA (Zemaljski fond za naučna istraživanja) sve do sada nije urađen na osnovu popisa stanovništva u Mađarskoj. Prvi tom donosi tabele sa podacima koji se odnose na celokupno stanovništvo i time se pruža mogućnost za upoređenje rezultata dobijenih na pitanja narodnosne pripadnosti i maternjeg jezika kako unutar celine jedne grupe podataka, tako i sa podacima drugih grupa i sa celinom ukupnih statističkih podataka. U prvom tomu se nalaze i tabele sa podacima nacionalne pripadnosti a u drugom, tabele sa rezultatima podataka koje se odnose na maternji jezik. Pri oceni podataka studije treba imati u vidu da su rezultati nastali ličnim izjašnjavanjem ispitanika. Zakon za sprovođenje popisa posebno obraća pažnju stanovništva na davanje verodostojnih podataka, a svagdašnja uputstva za popunjavanje popisnih listova nalažu ovlašćenim popisivačima upisivanje odgovora, nastalih bez ikakvog upliva sa strane. U tabelama oba toma - kako po pitanju nacionalne pripadnosti tako i po pitanju maternjeg jezika - Hrvati, Bunjevci i Šokci (pod nazivom Hrvati), odnosno Slovenci i Vendi (pod nazivom Slovenci, Vendi) zajedno se beleže. 8
