B. Halász Eva - Suzana Miljan (szerk.): Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) (Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 6. Budapest - Zagreb 2014)
Epilógus
Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) su bile neophodne za utvrđivanje granica: kada su bili susjedi rečenog posjeda ili bili srodnici prodavatelja.116 Za razliku od prethodnog stoljeća, sada imamo sačuvanih devet isprava o uvođenju u posjed koje su izdali zemaljski župani. One se mogu podijeliti u tri skupine. Prva skupina po svojoj je strukturi vrlo jednostavna: u kontekstu (contextus) zemaljski župan opisuje kako su poslali ljude da izvrše uvođenje u posjed na zahtjev nekog nobilis castri, koji su nakon učinjenog izvijestili o cijelom procesu. Najčešće se to izražava općom formulacijom, da su nakon sazivanja bližih i daljnjih susjeda i u njihovoj prisutnosti, posjed ili posjedi u pitanju sa svim pripadnostima u cjelini i bez prigovora predani podnositeljima zahtjeva. U ispravi su navedeni i svjedoci koji su nazočili reambulaciji. Istovremeno se ne daje detaljan opis granica.117 Druga skupina isprava sadrži dužu naraciju, uključujući razloge dolaska te se više saznaje o uvjetima podnošenja zahtjeva. Na primjer, iz isprave u kojoj nekoliko članova roda Hegen 1408. traži reambulaciju tri posjeda od križevačkog zemaljskog župana, vidi se da su dva posjeda bila baštinska, dok je jedan nekoć križevački župan Stjepan, sin bana Pavla, dosudio njihovim precima 1324. godine. Kako bi dokazali vlasništvo pokazali su originalnu županovu ispravu. U ovoj grupi isprava mogu se naći detaljniji opisi granica. Međutim, nije vjerojatno da su opis granica sačinili 1408. ljudi zemaljskog župana. U gore navedenom primjeru opis granica, izuzev nekoliko riječi (primjerice korištenja prijedloga infra umjesto iuxtä), preuzet je iz isprave križevačkog župana Stjepana iz 1324. godine.118 Treća skupina sastavljena je od isprava u kojima nije riječ samo o uvođenju u posjede, nego i o kupoprodaji različitih zemljišnih jedinica. U tome slučaju, u prvom dijelu isprave nalazi se opis posla, a potom slijedi opis uvođenja. Popis svjedoka i detaljan opis graničnih posjeda nije obavezan, ali se u nekim slučajevima pojavljuje.119 Kao novi element koji se pojavljuje u ispravama 15. stoljeća je da zemaljski župan na zahtjev (ad peticionem) nekog nobilis castri u slučajevima 116 16. siječnja 1409. (Documenta 31), više: 13. lipnja 1408. (Documenta 29), 8. srpnja 1411. (Documenta 34), 6. travnja 1418. (Documenta 47). 117 5. kolovoza 1411. (Documenta 35), 4. srpnja 1413. (Documenta 40), 11. svibnja 1423. (Documenta 51). Jedini slučaj u kojem je ostao sačuvan popis svjedoka: 15. veljače 1409. (Documenta 32). 118 7. svibnja 1408. (Documenta 28). U tom slučaju postoji popis svjedoka. Imena susjeda navedenih prilikom reambulacije se ne mijenjaju. Usporedi ispravu križevačkog župana Stjepana od 1. listopada 1324. (MNL OL, DL 38 712; CD 9, dok. 256) i onu od 31. ožujka 1430. (Documenta 57). 119 6. svibnja 1413. (Documenta 38), 19. lipnja 1416. (Documenta 42). Sadrži detaljnu reambulaciju: 2. srpnja 1411. (Documenta 33), 11. listopada 1437. (Documenta 62). 92
