B. Halász Eva - Suzana Miljan (szerk.): Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) (Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 6. Budapest - Zagreb 2014)
Epilógus
Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) Zemaljski župan bio je jedan od iobagiones castri, u pitanjima koja se tiču posjeda utvrde107 mogao je djelovati punim pravom i izdaje samostalno svoje isprave. U 14. stoljeću ako jedna od stranaka nije bio iobagio castri, već je pripadao nekoj drugoj društvenoj skupini, onda zemaljski župan nije mogao djelovati samostalno. U tim slučajevima uključivao se i križevački župan te su zajednički izdavali isprave, a to je također potvrđeno i pečatima obojice.108 Ako je zemaljski župan tada na dužnosti bio stranka u sporu ili je u slučaj bio uključen pripadnik njegova roda iobagiones castri, onda su sam križevački župan ili križevačke županijske vlasti provodile istragu i izdavale dokument. Tako se dogodilo 1370., kada su Petar Csirke i križevački plemićki suci izdali i potvrdili svojim pečatima ispravu, u kojoj se opisuje spor oko nekog zemljišta koje je zemaljski župan Ivan, sin Benedikta, imao s Andrijom, sinom Wlkine.109 U 15. stoljeću znamo za slučajeve u kojima zemaljski župan izdaje kupoprodajnu ispravu između nobiles castri i onih među njima koji su postali pravi plemići, vjerojatno u slučajevima kada je imovina u pitanju bila u pripadnostima utvrde.110 * U 13. stoljeću znamo za dužnosti koje zemaljski župan nije imao kasnije. U nekim je slučajevima morao sudjelovati u procjeni posjeda, kako je to učinio zemaljski župan Ivan, sin Čakana, 1260. na nalog križevačkog 107 Izvjesni pripadnici roda Hegen tražili su od zemaljskog župana Valentina, sina Blaža, reambulaciju tri njihova posjeda 1408. jer su neke portiones possessionarie terre forent castrenses (Documenta 28). Samostalnost u izdavanju isprava naglašava i: Adamček, Rovišćanski predijalci, str. 152. I u literaturi se često navodilo da je zemaljski župan bio povezan sa svim pravnim poslovima koji su se ticali zemlje i posjeda. Vidi više u: Ćuk, Plemeniti Križevčani, str. 65-66; Buturac, Rovišće, str. 13-14. 108 Znamo za jednu takvu ispravu, koju je izdao križevački zemaljski župan, a ni za jednu od stranaka ne može se utvrditi da su bili iobagiones castri. Toma Mađar (Hungarus), sin Mihovila zvanog Zakalas, kao i njegovi sinovi Andrija i Ivan prodali su jedan svoj posjed križevačkom županu Pavlu Velikom. Tada županova osobna uključenost nije dozvolila da izda ispravu, ali je isto tako moguće da su Toma i sinovi bili iobagiones castri povezani uz Križevačku utvrdu, iako se to u samoj ispravi od 22. ožujka 1362. ne spominje (Documenta 11). 109 5. studenog 1370. (HDA, DMV, no. 888; MNL OL, DF 219 397). 110 U svibnju 1413. ispred zemaljskog župana Valentina od Poljane nobilis castri Juraj, sin Demetrija de Zedlaurieuch, prodao je posjed Pavlu literatu, svećeniku Demetriju i Valentinu, sinovima Jurja, sina Stjepana. Kupci se u ispravi navode kao nobiles regni de Polana (Documenta 38). Iz istog vremena nam je ostala i isprava od 1. veljače 1418., u kojoj jedan nobilitirani iobagio castri došao pred zemaljskog župana zbog jednog takvog posjeda koji se nalazio inter generációm nobilium castri de genere Hegen (Documenta 46). 90