B. Halász Eva - Suzana Miljan (szerk.): Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) (Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 6. Budapest - Zagreb 2014)
Epilógus
Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) Prvi križevački zemaljski župan iz 14. stoljeća koji nam je poznat po imenu bio je Vid (Vidus). On je tu dužnost obnašao 1317. godine.67 S njime ćemo se susresti opet, kada se 1339. spominje kao jedan od sudaca koji su, zajedno sa sudruzima, morali procijeniti vrijednost zemljišta prilikom kupoprodaje. Tada nosi naslov comes.68 Usuđujemo se reći da je istovjetan s Vidom koji je 1334. bio homo banalis.69 U drugim se izvorima ne može sa sigurnošću identificirati, a ne možemo ga ni smjestiti u neki od rodova križevačkih iobagiones castri. Moguće su dvije različite identifikacije te osobe. Ako je riječ o Vidu, sinu Egidija, onda je on bio pripadnik roda Hegen. Ako je pak riječ o Vidu, sinu Vukše, onda se njegovo plemićko porijeklo ne zna točno, ali je moguće daje, ili potomak Jakše, ili Junka (jer se spominje kao jedan od interesanata prilikom sporova koje su baština upravo tih križevačkih iobagiones castri).70 Demetrije (Demetrius) se spominje kao zemaljski župan dva puta, 1330. i 1340. godine. U intitulaciji prve isprave koju izdaje spominje se samo krsnim imenom, bez navođenja svog oca, zbog čega ne znamo iz koje obitelji ili roda potječe. Iz kasnijih podataka saznajemo da je bio pripadnik roda Matej (Matheus) te da mu se otac zvao Ivan. Kao homo banalis spominje se 1334. godine neki Demetrije, sin Ivana, zajedno s Vidom i Mikom, sinom Mateja. Može se pretpostaviti kako se onda kao homines slavonskog bana Mikca Prodavića iz roda Akoš, spominju dva bivša i jedan budući zemaljski župan, iako Vid i Demetrije tada ne nose naslov comes.71 Zajedno sa sinovima Nikolom i Stjepanom kupio je od Draguna, sina Zobice Skoronjinog i njegovih sinova Ivana, drugog Ivana, Grgura i Dinka te njihovih nasljednika polovicu njihovog baštinskog posjeda.72 Križevački župan Pavao dobio je nalog od slavonskog bana Nikole Hahota da 1343. istraži je li pogranični dio posjeda Gušćerovac (Szenternye) pripada Ivanu, sinu Ivana Punkovog. U izvorima se tako spominju svjedoci prilikom izvršene istrage kako bi se ustanovila istina. Među njima je i neki comes Demetrije, sin Ivana. Smatramo da je vjerojatno u tom slučaju bila riječ upravo o našem Demetriju.73 Slična je situacija i kada comes Demetrije, sin Ivana, koji 13. prosinca 1343. dolazi pred Zagrebački kaptol kao homo slavonskog bana Nikole Hahota kako bi postigao dogovor između Nikole, sina Petra Ludbreškog i iobagiones castri Moravča. Taj 67 11. srpnja 1317. (Documenta 2). 68 23. svibnja 1339. (Documenta 5). 69 28. lipnja 1334. (CD 10, dok. 115). 70 Usporedi: Ćuk, Plemeniti Križevčani, str. 50-51. 71 28. lipnja 1334. (CD 10, dok. 115). 72 23. svibnja 1339. (Documenta 5). 73 13. rujna 1343. (CD 11, dok. 66, Anjou-oklt. 27, reg. 606). 84