B. Halász Eva - Suzana Miljan (szerk.): Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) (Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 6. Budapest - Zagreb 2014)
Epilógus
Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) pripadaju kraljevskim utvrdama, te one koji žive na crkvenim i svjetovnim veleposjedima.46 Dva županata ostala su u posjedu kralja, odnosno slavonskog bana, sve do kraja srednjeg vijeka: Veliki Kalnik i Križevci. Za velikokalnički županat te njegove iobagiones castri i castrenses ima razmjerno puno izvora, stoga rasvjetljivanje njegove sudbine zaslužuje posebnu studiju.47 Za križevački županat koji se nalazio u rukama kralja, odnosno slavonskog bana, ostalo nam je razmjerno malo diplomatičkih izvora 48 Njegovo središte treba se tražiti u križevačkoj utvrdi, odnosno gradu Križevcima, gdje su, uz nekoliko iznimaka, izdavane isprave križevačkih zemaljskih župana.49 Zemaljski župan koji se nalazio na čelu plemićkog okruga svoju je službu označavao terminom terrestratus.50 Njihova djelatnost može se pratiti od sredine 13. stoljeća do prva četiri desetljeća 15. stoljeća.51 46 Csánki, Körösmegye a XV-ik században, str. 120. U zavisnost privatnih posjednika došao je primjerice rovišćanski županat (Elemér Mályusz, Zsigmond király uralma Magyarországon [Vladavina kralja Zigmunda u Ugarskoj], Budapest 1984., str. 133-135; N. Klaić, Hrvati u razvijenom srednjem vijeku, str. 238, 515-516; Adamček, Rovišćanski predijalci, str. 155-158; Nógrády, Obitelji Szerdahelyi i Rovišće, str. 65-73; Szeberényi, Plemići, predijalci i iobagiones castri Rovišća, str. 36, 50-52). Pod crkvenom upravom ležali su Čazma, Dubrava i Vaška (Pesty, A magyarországi várispánságok története, str. 201-202; N. Klaić, Hrvati u razvijenom srednjem vijeku, str. 270, 563-564). Općenito za pitanje slavonskih nobiles castri, vidi: Bónis, Hűbériség és rendiség, str. 243-260. 47 Ukratko za ustroj županata za vrijeme Arpadovića, vidi: Kristó, A vármegyék kialakulása, str. 311-312; N. Klaić, Hrvati u razvijenom srednjem vijeku, str. 262, 524. Za pregled povijesti velikokalničkog županata: Pesty, A magyarországi várispánságok története, str. 276-281; Dobronić, Kalnički plemenitaši, str. 11-14. Za povijest kalničkog županata u 14. stoljeću, vidi posebice: Éva B. Halász, Nagykemlék - egy szlavón várispánság a 14. században [Veliki Kalnik - jedan slavonski županat u 14. stoljeću], rukopis sa skupa Horvát-magyar kapcsolatok. Interdiszciplináris konferencia [Hrvatsko-mađarske veze. Interdisciplinarna konferencija] održanog u Pečuhu 11. studenoga 2008. 48 U 14. stoljeću imamo 25 isprava koje povezujemo s imenom comes terrestris, dok za 15. stoljeće imamo 35 (B. Hálasz, A körösi comes terrestrisek tevékenysége a XV. században). Za pregled posjeda povezanih s križevačkim tvrdim gradom, vidi: Ćuk, Plemeniti Križevčani, str. 52-66. 49 Nisu uključene isprave čiji nam je sadržaj poznat samo posredno iz drugih isprava i regesta inače izgubljenih isprava. Isprava ne uključuje mjesto izdanja: 20. rujna 1356. (Documenta 9), 9. ožujka 1367. (Documenta 12), 4. ožujka 1372. (Documenta 15), 2. kolovoza 1430. (Documenta 58). U ispravi je uključeno sljedeće mjesto izdanja: Datum in Cherezteuh Zentpeter (Sveti Petar Čvrstec, jugoistočno od Križevaca) 5. rujna 1435. (Documenta 59). 50 Adam od Mindszenta, 19. lipnja 1416. (Documenta 42). 51 Vidi arhontologiju zemaljskih župana u prilogu. 80
