Ljudje ob Muri. Népek a Mura Mentén 2. kötet (Zalaegerszeg, 1998)

Jospi Vidović (Čakovec): Sveta Jelena, Šenkovec 1990–1996

Josip VIDO VIC 39 Ovo sačuvano opločenje niže je za dvadesetak centimetara od ranije opisanog taraca, i nalazi se ispod sloja paljevine, a svojim stilskim obilježjem pripada gatičkoj fazi gradnje na ovome prastoru. Vjerojatno se radi o pobačnom oltaru, koji se spominju i u pisanoj dokumentaciji. 40 Nečemo pogriješiti ako napomenemo da su ostaci arhitekture za vrijeme istraživanja E. Laszovvskog bili znatno uščuvaniji nego danas. Na to upučuje i pismo čuvara imanja Laszowskome, gdje ga upozorava da mještani okolnih parcela razvoze gradu, te ga moli da se sonda zatrpa. 41 Otkriveni kontrafori adgovaraju načrtu u Bedekovičevom „Natalie solium", no kontrafor uz mauzolej u temeljima je polukružnog oblika, dok je u nadzemnom dijelu on mogao biti kvadratičan kako je dato na prikazu. E. Laszawski u svojoj nacrtnoj dokumentaciji nije ih registrirao kao ni sjevemi zid lade crkve, koji je naden samo u temelj noj žbuci. 42 Proširena barokizirana lada, čije temelje proširenja takade nalazimo samo u temeljnoj žbuci, gavori u prilog odvožnje materijala nakon istražrvanja E. Laszowskog. Nalaz velikog mlinskog kamena na ovome prostoru poturduje raniju pretpostavku da su se pavlini bavili intenzivno mlinarstvom, i to kao povlasticom koju im dodjeljuju feudalni gospadari Medimurja. 43 E. Laszowski, Cit. o. „Mnogo se je pronalazilo ovdje tragova paljevine, ispod taraca, što potječe od jur spomenutog požara." Ovdje očito misli na požar koji je samostan zadesio 29. travnja 1695 god., a koji se prema izvorima desio u samostanskom dimnjaku. Iz daljnjih izvora saznajemo da je izgorio sav samostan i gospodarske zgrade, kao i crkva, a požar je zahvatio i mauzolej. Prema podacima izgorjeli su oltári, propovjedaonica, žrtvenici, orgulje, a uništen je i sav inventar i nakit crkve. 44 E. Laszowski, cit. a. „Naročita se pažnja posvečivala lijevoj strani, sa strane evandelja, jer su na toj strani redovito pokapane odličnije osobe." Tokom ovogodišnje kampanje nisu zamječene bilo kakove obzidane grobnice, do li jednostavni umeci kvadratične opeke, kao što je to slučaj sa gore navedenom dostojanstvenicom. E. Laszowski, cit. o. „Lijevo od vanjskih zidova crkve naden je potpuni ženski kostur s ostacima zlatom i srebram protkanog brokata oko glave. Na istoj strani nadeno je još nekoliko lubanja i kosti, ali sve te ne u više prvotnom položaju. Još je naden dalje s lijeva jedan kostur, uz neke neznatne kovinske predmete. Uz neke kosture našlo se ostataka raznih čipki, pa ostanci haljetaka sačinjeni od srebrom protkanih vrpci." Ove godine još nije otkupljen dio privatne parcele na kojoj se nalazi mauzolej, te stoga ni ove godine ne možemo završiti sondu u cjelosti sa južne strane postoječeg svetišta. Temeljna arhitektura sa ovog prostora jasno upučuje na graditeljsku fazu nakon požara, tj na fazu gradnje na več formiranom groblju od ranije. Pojedini ukopi su dublji od temelja, a pliči ukopi su dislocirani u potpunosti, ili pak samo djelomice. Dislocirani priloži su svega nekoliko brončanih pribadača, te jedan srebrni novčič. Neki priloži mogli su nestati tijekom izgradnje barokizaranog objekta. Bez obzira na ove dislocirane priloge, ukopi van lade crkve u pravilu nemaju nikakovih grobnih prilaga. Na ovome prostoru kopamo od hodne površine, do nailaska ukopa u rake. Mnoštvo pokretne arheološke grade pripada posljednjem stolječu naše ere, no nadeno je i dosta numizmatike iz vremena gradnje objekta. Grobove sa ovog prostora nismo istraživali, buduči da nisu značajni za projekt buduče prezentacije, več smo ih ostavili in situ. Dio vodovoda unutar crkvene lade napravljen je od obradena kamena u sekundarnoj uporabi. Travnja 1749. izdan je papinski Brève, te je prema pisanim izvorima ovo pokapilište postalo veoma cijenjeno i van granica Medimurja. Sa restauratorima je dogovoreno da se sruši postoječi cigleni oltar i stepenište oltára, kako bi se mogla sprovesti sustavna arheološka istraživanja unutar postoječeg svetišta. 70