Ljudje ob Muri. Népek a Mura Mentén 1. kötet (Zalaegerszeg, 1996)

Marina Šimek (Varaždin): As Regards the Finding of the Mould of St. Peter of Ludbreg on Metalurgical Activity in the South-Western Part of Croatia at the Beginning of Early Iron Age

Skupni nalaz kalupa iz Sv. Petra... Danas poznata ležišta kositra su malobrojna i medusobno udaljena. Nalaze se na području Češke i Slovačke, Rumunjske i Saške (WANZEK, 1989, 177). Ostali nalazi ljevačkog inventara s podravsko-meimurskog područja Opisani depo iz Sv. Petra Ludbreškog nema analogija na ovom području. Široki dijapazon predmeta koji su se ovdje proizvodih, veliki broj pohranjenih kalupa, različite tehnike lijevanja, serijska proizvodnja brončanih predmeta i dvostrano koristenje poj edinih jezgrenika ukazuju na razvijenu tehnologiju obrade metala ali i na značaj koji je ovaj Ijevački centar imao za regiju na samom početku starijeg željeznog doba. Ipak treba u kontekstu gradiva spomenuti i ostale, pa makar skromne tragove ljevačke aktivnosti s obradivanog područja. S lokaliteta Kameni Vrh zapadno od Varaždina potječe keramička jezgra vrlo slična onima iz Sv. Petra (T. VI: 2). Na Kamenom Vrhu, nalazištu uništenom eksploatacijom kamena, nalazilo se naselje gradinskog tipa datirano u Ha B period (ŠIMEK, 1985). Iz Medimurja, iz centra Čakovca, raspolažemo slučajnim nalazom vrlo dobro sačuvanog • kamenog kalupa (T. VI: 3). To je jezgrenik dvodijelnog kalupa za odlijevanje šupljih sjekira s pseudozaliscima (VIDOVIČ. 1989, 454). Iz nekropole u Velikoj Gorici poznata je slična sjekira datirana u Ha BI period pa če i kalup iz Čakovca pripadati istom vremenu (VINSKI GASPARINI, 1983, 589). Posljednji nalaz potječe s nalazišta Cerine 7 kod Koprivnice u Podravini. Radi se o fragmentu kalupa za jednokratnu upotrebu (T. VI: 4). Sačuvan je samo ulijevni kanal tako da se o izgledu pozitiva ne može nista reči. Kalup se na temelju nalaza keramike iz objekta unutar naselja datira u sam početak kulture polja sa žarama (MARKOVIČ, 1994). Sva ova tri nalaza starija su od radionice u Sv. Petru koja je na početku jednog novog vremena proizvodila oružje, orude i konjsku opremu poštujuči tradicionalne autohtone oblike ali i prihvačajuči impulse novog doba te utjecaje iz udarjenih kulturnih zona. Zaključak U Sv. Petru Ludbreškom djelovala je početkom starijeg željeznog doba radionica ljevača bronce koja je na prijelazu 8. u 7. st. pr. Kr. svakako osiguravala ekonomsku stabilnost naselja te putem trgovačkih razmjena sigurno vršila odredeni utjecaj i na susjedna područja. Bogatstvo i raznolikost inventara ukazuju na značajniji metalurški centar, na koristenje različitih tehnika lijevanja, dobro poznavanje tehnologije, bogatu paletu brončanih proizvoda i prihvačanje odredenih stilskih utjecaj a s istoka. Upravo ovi elementi povezuju radionicu u Sv. Petru s metalurškim centrom na lokalitetu Velem u Madarskoj. 55