Kováts Valéria: A szigetvári Zrínyi Miklósd Múzeum kiállításai. (A Janus Pannonius Múzeum Füzetei 10. Pécs, 1966)

I. sala. Nakon katastrofalnog poraza kod Mohača. sva je Ugarska pretvoreno u ratište. Ova sala je posvjećena uspomeni na te borbe na život i smrt. Poslije smr;ti kralja Matije, ugarska država se sve više raspadala i slabila. Ona nije mogla da zadrži na svojoj granici nalet Osmanske Imperije. Poslije 1526 god. kada je Sulejman II. u bici kod Mohača uništio madžarsku vojsku, i kada je 1541 god. pao i Budim, usljedio je deoba Madžarske na tri djela. Najveći deo je pao pod turski jaram. Pano na desnoj strani sale prikazuje fotografije nedavno otkrivenih masovnih grobova boraca palih kod Mohača, i dokumente o samoj bici. Radi obrane od sve jače turske ekspanzije, stvoren je ceo obrambeni sistem od mnoštva tvrdjava, zamaka i palisada. Prikazani razni tipovi tvrdjava upoznaju nas sa značajem sistema pograničnih tvrdjava i ulogom u obrani od Turaka. U alkovu sale izložena su karakteristična orudja graditelja tvrdjava, alati i kolica za prenošenje zemlje sigetskih kmetova. Na zadnjem zidu sale je izložena slika o izgradnji tvrdjave Sigeta, gradjene po tzv. ..madžarskoj tehnici" od zemlja i greda. Sulejman II je izmedju 1526 i 1566 god. vodio sedam pohoda protiv Madžarske i u svom drugom pohodu 1529 god. je izvršio napad čak i na Beč. (geografska karta). Važnost pograničnih tvrdjava i njihovu značajnu ulogu kao ,,zaštitni bedem nemaČkog naroda i Evrope" shvatio je i car Ferdinand I, pa i Vojni Savjet Austrije. Teret oko utvrdjivanja tvrdjava, njihovog održavanja i zaštite snosio je sam narod: seljaci i plemići, Madžari i drugi, požrtvovani kapetani tvrdjava i graničari, koji su živjeli pod veoma teškim uslovima života. Pravce ratničkih pohoda turske vojske označavala su opustošena sela i predela. Broj stanovništva Transdanuvije je od kraja XV stoljeća u roku od 90 godine opao sa 60 posto. Vitrina i niz panoa na lijevoj strani sale posvjećeni su graničarima čiji je život bio prepun junačkih podviga. II. sala. Pruža nam šematski pregled historije Sigeta od kraja XIV stoljeća pa do kraja opsade 1566 god. Maketa prikazuje prvobitan izgled tvrdjave iz XIV stoljeća. O ulozi tvrdjave u XV stoljeću svjedoče mnogobrojni dokumenti. Dokumenat iz god. 1463 spominje Siget kao tvrdjava (castrum) i kao grad (oppidum). God. 1543 Siget je postao kraljevska tvrdjava. Uslijed sve veće opasnosti od Turaka Siget se smatrao za najvažniju tvrdja-