Merk Zsuzsa - Bálint Attila: Baja Je Godina Grad - A Bajai Türr István Múzeum kiadványai 27. (Baja, 1999)
Palača Crašalkoviča prije rekonstrukcije (1896) osiguravali vojne potrepštine. Državno naseljavanje koje je izvršeno s područja Njemačkoga Carstva nije neposredno imalo utjecaja na Baju, ali su se stanovnici okolnih švapskih opčina, a naročito obrtnici, rado naseljavali u gradu. Od sredine 18. stolječa su Židovi imali sve bitniju ulogu u ovome trgovačkome gradu na obali Dunava. Prema jednome županijskome popisu, godine 1753. je u Baji živjelo deset židovskih obitelji, a 1768. je 16 obitelji dobilo dopuštenje za izgradnju sinagoge. Od prve polovice 19. stolječa Židovi su imali važnu gospodarsku i kulturnu ulogu u životu grada. Postotak izraelita u gradskom pučanstvu bio je 1900. blizu 11%. Bajsko vlastelinstvo postalo je 1750. vlasništvo grofa Antala Grassalkovicha (Antun Crašalkovič), koji je u to doba smatran največim stjecateljem imanja. Njegov dvorac podignut na glavnome gradskome trgu u baroknome stilu, izvorno je dao podiči kalački nadbiskup, ali se u svijesti naroda pamti kao Crašalkovičev dvorac. Danas je u toj zgradi Gradsko poglavarstvo. Ubrzani gospodarski procvat grada vezuje se uz spomenuto razdoblje. Baja je bila središte proizvodnje žitarica za siru regiju, iz nje su kretali brodovi napunjeni 7
