Merk Zsuzsa - Bálint Attila: Baja Je Godina Grad - A Bajai Türr István Múzeum kiadványai 27. (Baja, 1999)

Pogled na Baju (1872)

300 GODINA GRADA BAJE

Ljude koji žive u bližini vode, mijena godišnjih doba vjerojatno dotiče više nego one koji žive u drugom okružju. Plov čipkasto obrubljenoga leda zimi, životom nabujala priroda u prolječe, osvježavajuče djelovanje Ijetnoga kupanja, te jesenska snaga vode, koja kao da tiho navješta prolaznost života, svjedoče o bližini nekakve vječne snage i o pribivanju uz nju.

Gradič Baja nalazi se u južnom dijelu Bačko-Kiškunske županije, na lijevoj obali Dunava. Njemački naziv ovoga, drugog po veličini grada u županiji je Frankenstadt. Gradske mede prostiru se i na područje Zadunavlja, te dotiču i županiju Tolna, pa tako u gradsko područje spada i dio Prirodnoga rezervata Gemenc. Grad je nastao na visokoj obali na kojoj se susreču široka dunavska vodoplavna ravnica i zapadni rub vrlo plodnoga bačkoga lijesa. Zbog vrlo plodnoga bačkoga tla, pogodnoga za proizvodnju žitarica, ovo područje je prozvano "Bačka riznica". Mirom u Trianonu koji je zaključio Prvi svjetski rat Madarska je izgubila 2/3 svojega područja, medu inim je veči dio Bačke dospio Jugoslaviji.

Prirodni okoliš, te dunavski rukavac koji skreče ispod grada, čine Baju izuzetno privlačnim mjestom. Središnji trg, Trg Svetoga Trojstva, koji se drži madarskim Trgom Svetoga Marka okružen je objektima s tri Strane, dok je jedna njegova strana otvorena. Trg gleda prema Sugovici i na njemu se u obliku djeteline križaju putovi.

3