Merk Zsuzsa - Bálint Attila: Baja Je Godina Grad - A Bajai Türr István Múzeum kiadványai 27. (Baja, 1999)

Bajski most na Dunavu izmedu dvaju svejtskih ratova

u madarskoj borbi za slobodu, ali je nakon postizanja Austro-Ugarske nagodbe odigrao značajnu ulogu u oživljavanju poljodjelstva u Bačkoj.

(István Türr je započeo izgradnju Panamskoga i Korintskoga kanala.).

Samostalan život grada počeo je 1862., kada se sam grad za 722 000 forinta otkupio od obitelji Zichy. Godine 1873. Baja je postala grad s pravima vršenja sudske vlasti. Prvi je gradonačelnik bio židovskoga podrijetla i zvao se Mór Hauser.

Ako se duša jednoga grada koji se stalno mijenja može odrediti, onda bi se Baja upravo zbog svoje višenacionalnosti i vjerske raznolikosti mogla okarakterizirati kao grad tolerancije.

Od sredine prošloga stolječa razvitak grada je usporen. Razmjerno porastu značenja željeznice, naročita glavnih, prvorazrednih putnih pravaca, padala je vodeča uloga Baje u regiji glede trgovine poljodjelstvenih proizvoda i u sitnom obrtništvu. Nije medutim izgubila značenje koje je imala u sveži prosvjete i kulture.

Zeljeznički most koji povezuje dvije obale Dunava i dva dijela Madarske dovršen je 1909. i Baja je postala važan prometni grad, ali izgradnja mosta nije dovela do gospodarskoga napretka, jer je poslije Prvoga svjetskog rata veči dio Bačko-Bodroške županije dospio u sastav Jugoslavije. Baja je tako postala pogranični grad.

9